Promjena percepcije

EP zagovara aktivniju ulogu EU-a na Arktiku zbog pritiska Rusije i Kine

Moskva dio ledolomaca planira oprema krstarećim projektilima i sustavima za elektroničko ratovanje što nadilazi obrambene svrhe
Plinovod u ruskom dijelu arktičkog kruga
 
 Alexander Nemenov

Europska unija mora se aktivnije angažirati na Arktiku nasuprot sve jačem utjecaju Kine i Rusije, zaključuje se u izvješću Europskog parlamenta usvojenom u četvrtak.

Europski parlament "smatra da bi se EU kao globalni akter trebao aktivno uključiti u politički dijalog, reagirati na sve veću stratešku važnost Arktika i nastaviti ispunjavati svoju ulogu prihvaćenog i vjerodostojnog aktera na Arktiku, poštujući jedinstveni skup postojećih savjetodavnih foruma o Arktiku i uspješne mehanizme okvira za upravljanje", navodi se u izvješću Europskog parlamenta koje je usvojeno velikom većinom glasova.

Izvjestiteljica, poljska konzervativka Anna Fotyga ranije je izjavila da je "hitno potrebna promjena u percepciji Arktika" koji se pretvara iz udaljene i nepristupačne regije u regiju s ključnom ulogom za Europsku uniju.

Posebna je pozornost u izvješću posvećena ruskim i kineskim interesima na Arktiku, pri čemu se priznaje da Rusija, koja kontrolira najveći dio Arktika, ima "veliku brojčanu prednost" u programima razvoja ledolomaca.

Arktik je također važan za vojnu strategiju Rusije koja dio ledolomaca planira opremiti krstarećim projektilima i sustavima za elektroničko ratovanje, navodi se u izvješću. EP smatra da takvi potezi "znatno nadilaze legitimne obrambene svrhe te da odražavaju volju Rusije da stvori stratešku vojnu superiornost u regiji".

Druga sila, Kina, je pak uvrstila Arktik u svoju inicijativu "Jedan pojas, jedan put", kao tzv. "polarni put svile" i ulaže u nove ledolomce, morske luke i druge strateške infrastrukturne projekte na Arktiku.

Time se "dovodi u pitanje svaka pomisao da bi se Arktik mogao smatrati samostalnom regijom, izoliranom od globalne geopolitike", poručuju europarlamentarci, uz apel arktičkim državama da provedu "temeljitu provjeru stranih ulaganja u svoje strateški važne subjekte i infrastrukturu".

Zemlje EU-a bi, kao odgovor na sve jaču kinesko-rusku suradnju na Arktiku trebale bolje surađivati, uz suradnju sa SAD-om, Kanadom, Ujedinjenom Kraljevinom, Japanom, Južnom Korejom, Indijom i drugim partnerima koji su predani slobodi plovidbe na Arktiku.

Željana Zovko (HDZ/EPP), potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta, istaknula na plenarnoj sjednici u utorak da se na Arktiku "susreću strateški interesi velikih svjetskih sila" zbog čega je "jako važno da EU investira u svoju prisutnost u regiji i da se pripremi za sigurnosne izazove“.

Zastupnica pučana kazala je za Hinu da su članovi AFET-a, prilikom posjeta Arktiku, "iz prve ruke uvidjeli izazove na ovom izuzetno osjetljivom geopolitičkom prostoru". "Ova debata je došla na vrijeme da EU zauzme jednu određeniju poziciju prema svim interesima koji se u tom području predstavljaju", poručila je. Zovko ističe da se na Arktiku prelamaju interesi EU-a i SAD-a s jedne strane te Rusije koja je članica Arktičkog vijeća.

"S obzirom na veliko neiskorišteno bogatstvo nafte i plina kojima Arktik obiluje, na nedostatak sirovina čemu danas svjedočimo, te na sve što donose klimatske promjene, otvara se prostor za pažljiviju debatu i pažljiviji nadzor kako će se ta bogatstva u budućnosti koristiti", rekla je Hini.

Arktičko vijeće utemeljeno je 1996., a njegovi punopravni članovi su Danska, Finska, Island, Norveška, Rusija, Švedska, SAD i Kanada. Riječ je o zemljama koje polažu pravo na dijelove Arktičkog kruga koji je važan zbog geostrateških razloga i potencijalnog energetskog bogatstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. listopad 2021 12:01