Za tu bi se svrhu, po njegovim riječima, mogao koristiti i fond EU-a za oporavak, vrijedan 500 milijardi eura.
"Imalo bi smisla imati europski pristup potpori bankama", izjavio je Campa u ponedjeljak u razgovoru za Reuters.
"To bi moglo biti u obliku preventivne dokapitalizacije po uzoru na američki program TARP (Troubled Asset Relief Program). Fond EU-a za oporavak bi ovdje mogao imati ulogu", kazao je Campa, sugerirajući da bi pomoć mogla biti usmjerena na banke koje su u osnovi bile robusne, ali su pogođene pandemijom.
Tijekom financijske krize 2008., putem programa američke vlade TARP, u tamošnje su banke ubrizgane milijarde dolara, podsjeća Reuters.
EBA napominje da su europske banke stvorile zaštitne slojeve kapitala veće od 430 milijardi eura, što bi trebalo biti više nego dovoljno za pokriće gubitaka proizašlih iz potencijalnih neplaćenih kredita budući da tvrtke, poput putničkih agenata i restorana, muku muče kako bi prevladale koronakrizu.
"Očekujem val loših kredita u sljedeća dva ili tri tromjesečja", upozorio je Campa, aludirajući na neplaćene kredite."Kojih razmjera će biti, teško je reći".
Korištenje opcije loših banaka, u koje su izdvajani loši krediti, pokazalo se korisnim, kaže čelik EBA-e.
Podsjeća da je Njemačka imala loše banke, dok su zemlje poput Irske na isti način koristile agencije za upravljanje imovinom. To bi se moglo ponovno upotrijebiti, poručuje.
"Banke su otporne i snažnije nego prije posljednje krize, ali ne znamo kako će se kriza razvijati. Najbolje je djelovati prije nego kasnije", zaključuje čelnik EBA-e.