.jpg)
Najnoviji primjer zagađenja rijeke Zrmanje zbog istjecanja kancerogenih i radioaktivnih spojeva još jednom je prikazala da za ekološku katastrofu neće odgovarati oni koji su se godinama bogatili iscrpljujući posljednje resurse iz ove jugoslavenske tvornice glinice. Kao što je to bio sučaj kod sličnih ekoloških katastrofa (prisjetimo se samo zagađenja Krke ili pak rijeke Pazinčice u Istri) nitko iz državnih institucija nije reagirao.
Sve češće se upozorava o ranjivosti zemalja Zapadnog Balkana na buduće klimatske i ekološke katastrofe, a očito je da nedostatak političke odgovornosti godinama pogoršava ekonomsku i ljudsku cijenu prirodnih katastrofa i klimatskih promjena u regiji.
Nakon nedavnog potresa u Albaniji, koji je prema posljednjem izvješću usmrtio 51 osobu i ostavio za sobom tisuće raseljenih, na površinu su isplivali problemi poput sumnjive, niskokvalitetne i ilegalne gradnje.Potresi i seizmička aktivnost nije novitet u regiji, a ilegalna gradnja je sveprisutna. Banjalučki potres iz 1969. godine bio je jačine 6,4 stupnjeva, Skoplje je opustošio potres 1961. godine, magnitude 6,1 stupnjeva u kojem je poginulo 1.100 ljudi, a manji potresi već su desetljećima redovita pojava u cijeloj regiji.
Očito je da, regija nije spremna na katastrofe.
Pitanje spremnosti na katastrofe pitanje je državne nepažnje i institucionalnog neuspjeha vidljiv u nerazvijenoj infrastrukturi koja se ne može nositi s nadolazećim izazovima.
Malo se toga promijenilo od kada su posljednje masovne poplave 2014. godine zahvatile velika područja Hrvatske, Bosne i Srbije. Očito je da su se sezonske poplave samo pogoršale kao i vatreni požari koji su sve učestaliji i razorniji na dalmatinskoj i crnogorskoj obali. Brojka od 330 požara i izgorenih 19.164 ha šuma u Hrvatskoj u posljednjih deset godina očito nije dovoljan dokaz o osjetljivosti regije na ozbiljnost klimatskih promjena. Procjenjuje se da samo Srbija treba uložiti najmanje 15 milijardi eura u nadogradnju svoje ekološke infrastrukture koja propada. Kao i susjedna Bosna i Sjeverna Makedonija, snažno su joj potrebne nove obrane od poplava, sustavi za navodnjavanje, postrojenja za zelenu energiju i postrojenja za preradu otpada.
Komentari
0