EU je odlučila poštovati ciljeve Pariškog sporazuma, novi saziv Europske komisije je odlučio da ''Europa mora postati prvi klimatski neutralna kontinent na svijetu'', prema riječima njegove predsjednice Ursule von der Leyen. Trenutno će europski povjerenik Valdis Dombrovskis bit će odgovoran za izradu nove strategije zelenog financiranja i koordinaciju investicijskog plana vrijednog trilijune eura. Samo za prijelaz na nultu emisiju plinova i ugljični neutralno gospodarstvo do 2050. godine EU će morati izdvojiti od 175 do 290 milijardi eura godišnje, prema podacima Stručne tehničke skupine EU za financiranje održivosti, tijela koju je Europska komisija imenovala za izradu pravilnika za prijelaz na održivi razvoj.
Vrijeme ugljena je prošlo i on se neće smatrati ekološki održivim. Rasprava o novom mehanizmu financiranja ''Fondu za pravedan prijelaz'' trenutno je odgođena zbog neizvjesnosti novog proračun EU. Ono što je poznato je da će se oko 25 posto proračuna morati izdvojiti za zelene ambicije. David Sassoli, predsjednik Europskog parlamenta je za Euractiv.hr prilikom svog posjeta Zagrebu u studenom uoči Hrvatskog predsjedanja Vijećem EU izjavio da novi Zeleni sporazum ''ne smije nikoga isključiti, on mora pružiti priliku'' i otvoriti nova radna mjesta jer u protivnom ''to nije nova ekonomija, nego stara ekonomija'' za koju će biti potreban novi sveobuhvatni ''proračun koji podržava europsku agendu''.
No, EU polako kreće u implementaciju okolišnih ciljeva u standarde banaka, investitora, osiguravatelja. Zeleni skeptici upozoravaju da bi borba protiv dosadašnjih financijskih propisa mogla dovesti do velikih gubitaka u gospodarstvu.
Što je zeleno, a što je nije?
Održivo financiranje bit će novi način reguliranja industrije. Temelj budućih regulatornih propisa bit će tzv. taksonomija zelenih financiranja – skup kategorija i definicija koje će pomoći u identificiranju aktivnosti koje se smatraju ''zelenim'' te one koje su ''lažno zelene''. Radi se o pravilniku kategorizacije koji su kreatori politike složili 18. prosinca u Bruxellesu, a koji pokriva sve vrste energenata. Kategorije održivih ulaganja će omogućiti investitorima da svoje investicije preusmjere na održive tehnologije i poslovanje.
No, na pravilniku će se morati dodatno raditi posebice zbog rješavanja spora vlada država koje pregovaraju treba li uključiti nuklearnu energiju u zelena ulaganja. Prema zadnjem kompromisu nuklearna energija je klasificirana pod kategorijom ''nije štetna'', no o detaljima će se još morati provesti analize budući da mnogo država ovisi o njoj, posebice one koje su se pobunile protiv Zelenog sporazuma.
Taksonomija će biti bitna za borbu protiv tzv. greenwashinga – tj. lažnih tvrdnji i imenovanja proizvoda ili aktivnosti održivim iako ne doprinose borbi protiv klimatskih promjena.
Koje su to aktivnosti za koje će se moći dobiti zelena ulaganja?
Budući će se okvir temeljiti na šest ekoloških ciljeva EU-a:
1. ublažavanje klimatskih promjena;
2. prilagodba klimatskim promjenama;
3.održivo korištenje i zaštita vodenih i morskih resursa;
4. prijelaz u kružno gospodarstvo;
5. sprečavanje i kontrola zagađenja;
6. zaštita i ponovno uspostavljanje biološke raznolikosti i ekosustava
Kako bi aktivnosti bile kvalificirane kao ekološki održive morat će pridonijeti barem jednom od šest ekoloških ciljeva, ali neće smjeti naštetiti nijednom od ciljeva. Trebat će poštivati minimalna socijalna jamstva te biti u skladu s posebnim 'tehničkim kriterijima'.
Bas Eickhout, zeleni zastupnik Europskog parlamenta uključen u pregovore, rekao je da nova pravila znače da će kompanije sada morati objaviti svoje aktivnosti "pod strogim i ambicioznim kriterijima EU, umjesto da koriste vlastite metodologije.".
Ukratko, poštivanje pravilnika taksonomije će biti poput ''zelenog GDPR-a'' za kompanije koje će morati ispuniti birokratske stavke propisane smjernicama održivog razvoja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....