Na europskim su financijskim tržištima u srijedu ujutro cijene dionica pale, nakon jučerašnjeg rasta, jer se ulagači boje da će rast cijena nafte dodatno potaknuti inflaciju, što bi navelo središnje banke na zaoštravanje monetarne politike. Zbog istog su straha i na azijskim burzama u srijedu cijene dionica pale, unatoč jučerašnjem rastu Wall Streeta.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,6 posto.
Na samom početku trgovanja ti su indeks porasli, prateći jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu. No, kasnije su zaronili u negativno područje, a u minusu su i američki terminski indeksi, što znači, ako se nešto ne promijeni, da će na početku današnjeg trgovanja na najvećoj svjetskoj burzi cijene dionica pasti.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,2 posto, nakon što je jučer ojačao. Londonski FTSE indeks pao 0,90 posto, na 7.013 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,10 posto, na 15.024 boda, a pariški CAC 1,25 posto, na 6.494 boda.
Ulagače zabrinjava rast cijena nafte na najviše razine u više godina, nakon što su OPEC i njegovi saveznici u ponedjeljak odlučili povećati proizvodnju za samo 400.000 barela dnevno. Iako tome treba dodati da je veći problem rast cijena derivata.
Središnja banka Novog Zelanda povećala je ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 0,50 posto. Tako se ta banka pridružila norveškoj i južnokorejskoj koje su već prije zaoštrile monetarnu politiku. U Europi je na toj liniji Središnja banka Mađarske. Koja nije članica europodručja.
“Ta odluka (novozelandskih monetarnih vlasti) ojačala je zabrinutosti da bi inflacija mogla potaknuti niz središnjih banaka na povećanje kamata jer stagflacije zabrinjava mnoge na tržištu”, kaže Edison Pun, analitičari u tvrtki Saxo Markets.
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, pa se kreće blizu najviših razina u godinu dana. Rast dolara prati rast prinosa na američke obveznice (Treasuries).
30-godišnji prinosi Treasuries popeli su se na najvišu razinu od lipnja. Referentni prinos skočio je na 2,12% u azijskom trgovanju, produživši napredak s prošlomjesečnog minimuma od 1,81%. Dionice su zato niže jer postoji zabrinutost da će skok prinosa na obveznice omesti ekonomski oporavak, dok zvona za uzbunu zvone i u Kini. Jedna riječ: Evergrande, ali i cijeli nekretninski sektor. I još jedna stvar: Zapadni ulagači rade otklon od kineskih tvrtki, optužujući politiku i neizvjesnost za pogoršanje stava o drugom najvećem svjetskom tržištu.
U oči upada da je među tvrtkama koje okreću leđa Kini moćni i utjecajni George Soros. "Trenutno ne ulažemo novac u Kinu", rekla je Dawn Fitzpatrick, glavna direktorica ulaganja u Sorosu za Bloomberg.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1590 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1605 dolara.
Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi nadoknadili veći dio gubitaka od prethodnoga dana jer su se oporavile dionice tehnoloških divova, kao što su Apple i Microsoft.
Dow Jones porastao je 311 bodova ili 0,92 posto, na 34.314 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,05 posto, na 4.345 bodova, a Nasdaq indeks 1,25 posto, na 14.433 boda.
Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora. Nakon što su dan prije cijene dionica Applea, Microsofta, Amazona i Alphabeta pale više od 2 posto, jučer su porasle više od 1 posto. Dionica Facebooka poskupila je, pak, više od 2 posto, nakon što je dan prije zbog pada aplikacija te društvene mreže pojeftinila oko 5 posto.
U devet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u financijskom, komunikacijskom i tehnološkom. Zahvaljujući tome, S&P 500 i Nasdaq indeks odmaknuli su se od najnižih razina od srpnja, pri čemu je S&P sada udaljen od svoje rekordne razine, dosegnute početkom rujna, oko 3 posto.
Na najvećoj svjetskoj burzi posljednjih se dana trguje vrlo nesigurno. Utorak je bio četvrti dan zaredom kako je S&P 500 zabilježio pomake od oko 1 posto, što je posljednji put zabilježeno u studenome prošle godine.
Rast prinosa na obveznice posljedica je također napornih pregovora u Washingtonu o zaduživanju države, proračunu i povećanju poreza.