Europska komisija bila je primorana odgoditi implementaciju paketa za zeleno financiranje zbog pritužbi nekolicine država članica, među kojima je bila i Republika Hrvatska.
Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Grčka, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovačka poslale su otvoreno pismo Europskoj komisiji u kojem su izrazile zabrinutost zbog činjenice da se u nacrtu zakona prirodnom plinu oduzeo status „tranzicijskog goriva”, čime smatraju da se države južne i istočne Europe stavilo u nepovoljnu poziciju pri evaluaciji kompanija u koje bi investitori trebali investirati svoj kapital.
Naime, riječ je o zakonskom paketu kojeg je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije, predstavio 20. studenog i kojim je EU trebala postati „prvi promotor zelenih ekonomskih aktivnosti na svijetu”. Komisija je predstavila smjernice za zeleno gospodarstvo, kojima se evaluira ekologija u poslovanju europskih kompanija. One firme koje ulože najveći trud u borbi protiv klimatskih promjena, tom logikom dolaze na vrh Komisijinog popisa kompanija u koje bi privatni investitori trebali investirati svoj kapital.
Europska komisija nadala se da će tim smjernicama potaknuti kompanije da ekološku tranziciju stave u 'višu brzinu', no javna rasprava je 18. prosinca završila s više od 46.591 primjedbom izloženom na više od tisuću stranica teksta, zbog čega je implementacija zakonskog paketa bila do daljnjega odgođena.
„Kolege trenutno procjenjuju opseg i prirodu primjedbi, što će biti vrlo izazovno s obzirom na njihov veliki broj” objasnio je redakciji Euractiva Daniel Sheridan Ferrie, glasnogovornik Europske komisije za bankarstvo i financijske usluge, ne želeći specificirati kada bi se mogla očekivati ažurirana verzija nacrta.
Iako diplomatski izvori iz Bruxellesa tvrde da su južne i istočne članice EU bile daleko najglasnije u borbi protiv aktualne verzije nacrta zakona, ističu da su svoje primjedbe Komisiji uputile sve europske zemlje i interesne grupacije diljem kontinenta. Štoviše, svoje je zadovoljstvo izrazila i jedna prominentna njemačka kompanija, upozorivši nadležno ministarstvo da Komisijine smjernice zadovoljava samo dva posto tvrtki DAX-a.
Zabrinutost njemačkih poduzetnika potvrdio je i Yves Mersh, luksemburški predstavnik u izvršnom odboru Europske središnje banke.
- Klimatsku promjenu ne možemo zaustaviti tako da ugušimo cijele grane gospodarstva - upozorio je Mersh, dodavši kako se takvom politikom stvara 'zeleni balon' kojim raste jaz između ciljeva EU i njihove realne provedbe.
Europska komisija trenutno radi na korekciji nacrta, a prema neslužbenim informacijama koje je Euractiv dobio od briselskih diplomatskih izvora, ažurirana bi verzija mogla biti dostupna već 26. siječnja.
U tom bi slučaju članice na sastanku do sredine veljače mogle birati između dvije opcije; prihvatiti prijedlog bez novih promjena ili jednoglasno odbiti cijeli dokument.
Valja napomenuti kako bi konačni blagoslov trebao dati i Europski parlament koji je jednako skeptičan oko trenutnog nacrta zakona. Naime, dok zastupnici iz redova južnih i istočnih država članica također pokušavaju vršiti pritisak na Komisiju, smatrajući da ih smjernice stavljaju u nepovoljan položaj, njihovi kolege iz redova Zelenih i Ujedinjene ljevice prijedlog smatraju nedovoljno ambicioznim.
(prevela i uredila Tea Trubić Macan)