Strategija energije

Hrvatska za uključivanje nuklearne energije kao sredstva u borbi za dekarbonizaciju

Rast cijena energije pokazao je važnost smanjenja energetske ovisnosti o trećim zemljama zbog problema s opskrbom koji će učestati
Rijeka, 300921.
Premjer Andrej Plenkovic s ministrima na Danima regionalnog razvoja i EU fondova.
Na fotografiji: Zdravko Maric, Andrej Plenkovic, Natasa Tramisak, Marko Pavic, Darko Horvat, Nina Obuljen Korzinek, Tomislav Coric.
 Cropix

Hrvatska je s još devet zemljama EU-a potpisala inicijativu za jače okretanje EU-a nuklearnoj energiji kao učinkovitom načinu borbe protiv klimatskih promjena i za dekarbonizaciju gospodarstva, izvijestila je u ponedjeljak Vlada na internetskim stranicama.

"Da bismo pobijedili u borbi za klimu, trebamo nuklearnu energiju. To je za sve nas ključno i pouzdano sredstvo za niskougljičnu budućnost", kaže se u tekstu inicijative "Zašto je Europljanima potrebna nuklearna energija", koji su u ime Republike Hrvatske potpisali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Uz Hrvatsku, potpisnici su Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Rumunjska. Hrvatska je sa Slovenijom suvlasnica Nuklearne elektrane Krško koja zadovoljava 16% potreba naše zemlje za električnom energijom.

Cijeli tekst možete pročitati na ovom linku.

U nastavku prenosimo cijeli tekst:

"Ulozi su doista visoki: posjedujemo li uistinu ambiciju, ili ne, boriti se protiv klimatskih promjena i postići energetsku neovisnost? Hoćemo li se osloniti na naša najbolja sredstva, ili ne, kako bismo dekarbonizirali naše gospodarstvo?

Klimatske promjene nisu buduće, već današnja najvažnija bitka.

U posljednjem izvješću o klimatskim promjenama IPCC (Međuvladin panel o klimatskim promjenama) je vrlo jasno iznio svoja predviđanja: naš cilj vezan za globalno zatopljenje od najviše 1,5 °C do 2 °C tijekom 21. stoljeća nikada neće biti postignut, osim ako se u idućih osam godina ne dogodi znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Rast cijena energije također je pokazao koliko je važno što je prije moguće smanjiti našu energetsku ovisnost o trećim zemljama.

Problemi s opskrbom bit će sve učestaliji i nemamo izbora nego diversificirati opskrbu. Moramo pripaziti da ne povećavamo svoju ovisnost o uvozu energije izvan Europe.

Dekarbonizacija zahtijeva trenutne i duboke tranzicije u našim proizvodnim i potrošačkim aktivnostima kako bismo ih učinile manje ugljično intenzivnima.

To podrazumijeva masovno elektrificiranje naše uporabe i razvoj niskougljične industrije poput vodika, koji također zahtijeva proizvodnju električne energije.

Nuklearna energija mora biti dio rješenja.

Iako obnovljivi izvori energije igraju ključnu ulogu u našoj energetskoj tranziciji, potrebni su nam i drugi izvori energije bez emisija kako bismo zadovoljili naše potrebe, na dostatnoj i konstantnoj razini. Nuklearna energija je nužna. Ona već čini polovicu europske proizvodnje električne energije bez ugljika.

Nuklearna energija je ključni dostupan, stabilan i neovisan izvor energije.

Prvenstveno, jer sprječava da europski potrošači budu izloženi nestabilnosti cijena, s obzirom na to da se trenutačno suočavamo s cijenama plina. Zatim, jer evidentno pridonosi neovisnosti naše opskrbe energijom i električnom energijom. To je dostupna energija bez ugljika koja može isporučiti veliku količinu konkurentne električne energije bez povećanja naše ovisnosti o opskrbi električnom energijom iz trećih zemalja.

Nuklearna energija je sigurna i inovativna.

Više od šezdeset godina europska nuklearna industrija dokazuje svoju pouzdanost i sigurnost. Jedan je od najreguliranijih sektora na svijetu, sa 126 nuklearnih reaktora u 14 država članica. Stalna razmjena znanja među agencijama omogućava industriji postizanje najviših sigurnosnih standarda na svijetu. To se posebno odnosi na metode gospodarenja otpadom.

Europska nuklearna industrija vodeća je na svijetu i tehnološki intenzivna industrija.

Razvoj industrije mogao bi u bliskoj budućnosti osigurati visokokvalificirana radna mjesta za više od milijun europskih radnika. Kako suradnja među državama članicama raste, uskoro ćemo imati mogućnost izgradnje novih modernih reaktora, kao što je projekt Malih modularnih reaktora (SMR).

Zbog toga nuklearnu energiju treba tretirati jednako kao i sve druge izvore energije s niskim udjelom ugljika.

Europski ugovori omogućuju svakoj državi članici da definira vlastiti energetski miks. Naša prava moraju biti zajamčena, a sve tehnologije s niskim emisijama ugljika za proizvodnju električne energije trebale bi se razmatrati na ravnopravnoj osnovi.

Stoga je apsolutno nužno da nuklearna energija bude uključena u europski okvir taksonomije do kraja 2021.

Sve znanstvene procjene koje je zatražila Europska komisija o utjecajima nuklearne energije na okoliš dolaze do istog zaključka: ne postoje znanstveni dokazi da je nuklearna energija manje klimatski prihvatljiva od bilo kojeg energetskog izvora uključenog u taksonomiju.

Da bismo pobijedili u borbi za klimu, trebamo nuklearnu energiju.To je za sve nas ključno i pouzdano sredstvo za niskougljičnu budućnost.

Sve u svemu, nuklearna energija je čist, siguran, neovisan i konkurentan niskougljični izvor energije. Nuklearna energija prilika je za nas Europljane kako bismo nastavili razvijati snažnu industriju s dodanom vrijednošću, stvarati tisuće kvalificiranih radnih mjesta, jačati naše vodstvo u zaštiti okoliša i osigurati stratešku autonomiju Europe i energetsku samodostatnost. Nemojmo propustiti takvu ključnu priliku."

Potpisnici:

Bugarska

Andrej Živkov, ministar energije

Češka

Karel Havlíček, potpredsjednik Vlade, ministar industrije i trgovine, ministar prometa

Finska

Mika Tapani Lintilä, ministar gospodarskih poslova

Francuska

Bruno Le Maire, ministar gospodarstva, financija i oporavka

Agnès Pannier-Runacher, delegirana ministrica za industriju

Hrvatska

Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija

Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja

Mađarska

Mihály Varga, potpredsjednik Vlade, ministar financija

Poljska

Tadeusz Kościński, ministar financija, razvojnih fondova i regionalne politike

Michał Kurtyka, ministar klime i okoliša

Slovačka

Igor Matovič, potpredsjednik Vlade i ministar financija

Slovenija

Andrej Šircelj, ministar financija

Jernej Vrtovec, ministar infrastrukture

Rumunjska

Virgil Popescu, ministar energije i privremeni ministar gospodarstva, poduzetništva i turizma

Dan Vîlceanu, ministar financija

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. listopad 2021 23:47