S pomoću okvira gospodarskog nadzora državama članica dane su smjernice za ostvarivanje ciljeva gospodarske i fiskalne politike. To je pridonijelo povećanju koordinacije ekonomskih politika, uklanjanju makroekonomskih neravnoteža te smanjenju javnih deficita i razina duga. Stvoreni su uvjeti za održivi rast i ostvarenje strategije Unije za rast i zapošljavanje. Međutim, preostale su neke slabe točke i fiskalni je okvir postao vrlo složen, što otežava njegovo prihvaćanje.
Osim toga, ekonomsko okružje u kojem se EU danas nalazi znatno se izmijenilo u odnosu na doba kad su pravila uvedena.
Početak novog političkog ciklusa u Uniji prikladan je trenutak za ocjenu učinkovitosti postojećeg okvira gospodarskog i fiskalnog nadzora, posebno reformi uvedenih paketom od šest mjera i paketom od dvije mjere, o čijoj je primjeni Komisija obvezna izvijestiti.
Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana, izjavio je: Naša zajednička fiskalna pravila presudna su za stabilnost naših gospodarstava i europodručja. Financijska stabilnost preduvjet je za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. Uloga fiskalnih pravila ključna je i u izgradnji povjerenja država članica, koje je potrebno za daljnje produbljivanje ekonomske i monetarne unije. Pravila su od uvođenja znatno unaprijeđena i donijela su dobre rezultate. Ipak, danas ih se smatra presloženima i teško razumljivima. Stoga se radujemo otvorenoj raspravi o njihovim uspješnim i manje uspješnim aspektima i o tome kako ih možemo dogovorno pojednostavniti i učiniti još učinkovitijima.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Europske ekonomske politike moraju pružiti odgovor na izazove s kojima se suočavamo danas, a oni se očito razlikuju od onih s kojima smo se suočavali prije deset godina. Stabilnost je i dalje glavni cilj, ali jednako je hitna potreba za poticanjem rasta, posebno za mobiliziranjem golemih ulaganja koja su potrebna za borbu protiv klimatskih promjena. Usto moramo više poticati anticikličke fiskalne politike, s obzirom na sve veća ograničenja s kojima se suočava Europska središnja banka. Konačno, zbog složenosti naših pravila građanima je teško objasniti što to „Bruxelles” želi reći, a to je neprihvatljivo. Radujem se istinskoj raspravi o tim pitanjima u narednim mjesecima.
Promjenjivo ekonomsko okružje i novi izazovi
Okvir gospodarskog upravljanja s vremenom se razvijao i mijenjao kako bi se odgovorilo na nove ekonomske izazove.
Paketom od šest mjera i paketom od dvije mjere uvedene su zakonodavne mjere čiji je cilj bio otkloniti slabe točke koje su izišle na vidjelo u ekonomskoj i financijskoj krizi. Ekonomsko okružje od tada se znatno promijenilo. Europsko gospodarstvo zadnjih sedam godina stalno raste. Trenutačno se ni na jednu državu članicu ne primjenjuje korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, tzv. postupak u slučaju prekomjernog deficita. Usporedbe radi, taj se postupak 2011. primjenjivao na 24 države članice. Ipak, potencijal za rast mnogih država članica još nije na razini na kojoj je bio prije krize, a razina javnog duga u nekima od njih i dalje je visoka. Oslabio je zamah reformi i ne napreduje se jednako u svim državama članicama i područjima politike.
Istodobno Europa teži postati prvi klimatski neutralan kontinent i nastoji iskoristiti nove mogućnosti koje nudi digitalno doba, kako je utvrđeno u godišnjoj strategiji održivog rasta.
Ocjena europskog okvira gospodarskog upravljanja
U reviziji se nastoji ocijeniti koliko se okvir gospodarskog nadzora pokazao učinkovitim u ostvarenju triju ključnih ciljeva:
- održivosti državnih financija i ekonomskog rasta te izbjegavanju makroekonomskih neravnoteža
- boljoj usklađenosti ekonomskih politika i
- poticanju konvergencije gospodarskih rezultata država članica.
Zaključak je revizije da je okvir nadzora pridonio uklanjanju postojećih makroekonomskih neravnoteža i smanjenju javnog duga. To je pak pridonijelo stvaranju uvjeta za održivi rast, povećalo otpornost i smanjilo osjetljivost na ekonomske šokove.
Time je potaknuta stalna konvergencija gospodarskih rezultata država članica te bolja koordinacija fiskalnih politika u europodručju.
S druge strane, u nekim državama članicama javni je dug i dalje visok i fiskalna politika na razini država članica često je prociklička. Nadalje, struktura javnih financija nije postala poticajnija za rast jer su države članice stalno povećavale tekuće rashode umjesto da štite ulaganja.
Revizijom je utvrđeno i da je fiskalni okvir postao pretjerano složen zbog potrebe da se uzme u obzir širok spektar promjenjivih okolnosti i istodobno nastoje ostvariti brojni različiti ciljevi. Ta složenost znači da je okvir postao manje transparentan i predvidljiv, što ometa komunikaciju i smanjuje političku odgovornost.
Uključiva rasprava
Za učinkovitost gospodarskog nadzora u EU-u ključna je visoka razina konsenzusa i povjerenja među svim glavnim dionicima. Komisija stoga poziva dionike, uključujući druge europske institucije, nacionalna tijela, socijalne partnere i akademsku zajednicu, da se uključe u raspravu i iznesu svoja stajališta o tome kako je okvir gospodarskog upravljanja dosad funkcionirao i o mogućim načinima povećanja njegove učinkovitosti.
Uključiti se mogu na različite načine, primjerice sudjelovanjem na posebnim sastancima, radionicama i internetskoj platformi za savjetovanje. Stajališta dionika i ishod tih savjetovanja Komisija će uzeti u obzir pri konačnom razmatranju mogućih budućih koraka. Taj bi postupak trebao biti dovršen do kraja 2020.
Kontekst
Kako bi otklonio slabe točke koje je razotkrila gospodarska i financijska kriza 2008. – 2009., EU je poduzeo niz mjera za jačanje svojeg okvira gospodarskog upravljanja i nadzora.
Donio je paket od šest mjera i paket od dvije mjere kako bi poboljšalo koordinaciju ekonomskih politika i potaknuo stalnu konvergenciju gospodarskih rezultata jačanjem proračunskog nadzora u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.
Tim su zakonodavnim mjerama uvedeni i zahtjevi za nacionalne fiskalne okvire te je opseg nadzora proširen kako bi obuhvaćao i makroekonomske neravnoteže.
Poboljšani makroekonomski i proračunski nadzor uključen je u europski semestar – okvir za koordinaciju ekonomskih politika koji je uspostavljen u istom kontekstu.
Dodatne informacije
Economic governance review: Questions and answers
Communication on the economic governance review
Annual Sustainable Growth Strategy
Macroeconomic Imbalance Procedure