StoryEditor

KRAH IDEJE O MOĆNOJ BRITANIJI: Japan traži da se sporazum o trgovin potpiše u šest tjedana

Ujedinjeno Kraljevina ima rok od šest tjedana za postizanje trgovinskog sporazuma s Japanom. U utorak (23.ožujka)je tako poručio Hiroshi Matsuura, glavni pregovarač Tokija za postizanje trgovinskog sporazuma s Londonom. Vrijeme je kratko, tako da će obje strane morati ''ograničiti svoje ambicije'', rekao je. Izjava je stvorila pritisak na vladu premijera Borisa Johnsona koja po prvi puta nakon 40 godina članstva u Europskoj uniji sada mora sklopiti nove i povoljne trgovinske sporazume.
Na slici: japanski premijer Shinzo Abe i njegov britanski kolega Boris Johnson tijekom sastanaka zemalja G7 u Biarritzu, 26. kolovoz, 2019.
 The Yomiuri Shimbun via AFP

Trgovinski sporazum s Japanom, trećim najvećim gospodarstvo svijeta, prioritet je Johnsonove vlade. U 2019. trgovina između dviju zemalja vrijedila je oko 30,5 milijardi funti. Vlada je objavila podatke koji ukazuju da bi se britansko gospodarstvo moglo povećati za 1,5 milijardi funti, jer bi sporazum povećao trgovinske tokove između dvije zemlje za 15,2 milijarde funti. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji ima gotovo 1000 japanskih tvrtki, a sporazum bi mogao ukloniti nesigurnost uzrokovanu Brexitom zbog kojeg su neke japanske tvrtke kao Sony, Panasonic i Mitsubishi prenijele poslovnice u druge zemlje EU.

Liz Truss, ministrica trgovine je pregovore nazvala ''povijesnim trenutkom'' za obje zemlje te je prije dva tjedna najavila da su dvije države potpisale ''ambiciozan plan'' za njihov dovršetak. Obje strane složile su se temeljiti sporazum na postojećem sporazumu između EU i Japana, koji je stupio na snagu prošle godine. No,Velika Britanija je postavila daljnje ciljeve. Novi ''sveobuhvatniji sporazuma'', rekla je Truss, uključivao bi „smanjenje ili ukidanje“ japanskih carina na robu i poljoprivredne proizvode i „ambiciozne obveze na pristup tržištu“ za usluge u Velikoj Britaniji. Novi komentari iz Tokija povećavaju rizik da Velika Britanija neće osigurati povoljne kvote za prodaju poljoprivrednih proizvoda poput govedine ili sira na japanskom tržištu. Matsuuro je za FT izjavio da se pregovori moraju dovršiti do kraja srpnja kako bi se oni mogli ratificirati na sjednici japanskog parlamenta u jesen te kako bi se izbjegao ''jaz u siječnju'' kada završava prijelazno razdoblje tijekom kojeg Velika Britanija mora sklopiti trgovinski sporazum sa svojim najvećim partnerom Europskom unijom.

Nema napretka

Dakle, Britaniji preostaje manje od šest mjeseci, a još uvijek je daleko od dogovora s EU, pa je i ovaj s Japanom upitan. Glavni pregovarač EU-a Michel Barnier je u nekoliko navrata napomenuo da u pregovorima s EU ''nema napretka'' te da London ne može zahtijevati ista pravila slobodnog tržišta koja uživaju države članice. Ako pregovarači ne postignu dogovor Velika Britanija će morati prilagoditi trgovinu prema pravilima WTO-a pa će time carine primjenjivati na većinu dobara koje Britanija šalje EU što bi britansku robu učinilo skupljom i težom za prodaju u Europi.

S druge strane Atlantika, Washington se bori da umanji kolaps gospodarske aktivnosti od koronavirusa što nije nimalo povoljno vrijeme za trgovinske pregovore kojima se Johnson nadao. Iako američki predsjednik Donald Trump želi poslati optimistične poruke za gospodarstvo kako bi osigurao prolaz na predsjedničkim izborima u studenom, njegova doktrina ''America first'' komplicira dogovor. Washington ima velike ambicije oko bilateralnog sporazuma s Londonom uključujući veći pristup tržištu poljoprivrednih proizvoda temeljen na nižim uvoznim carinama, povećan pristup američkih lijekova u britanskom NHS-u i otvaranje javnih nabava za američke kompanije. Ali po mnogim pitanjima, posebice što se tiče dobrobiti životinja, ekoloških standarda i poljoprivrede, Britanija sve više shvaća da je bliže EU. Truss i ministar okoliša George Eustice obećali su održati standarde sigurnosti grane što bi značilo da tržište neće preplaviti jeftina američka klorirana piletina i govedina tretirana hormonima koju nameće SAD. Proizvodne prakse koje su zabranjene u EU predstavljaju problem ne samo u pregovorima s Bruxellesom već i onima s Washingtonom čiji pregovarači nagovaraju London da prihvati američke standarde.


Globalna Britanija

U kompliciranim odnosima s najbližim susjedima, Britanija sada nalazi izlaz u sporazumu s Japanom posebice jer on nudi mogućnost pristupa Transpacifičkom partnerstvu (CPTPP) – multilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini koji uključuje 11 zemalja od kojih su njih šest zemlje Commonwealtha. Proteklog tjedna, 17. lipnja, zemlja je službeno započela razgovore s Australijom i Novim Zelandom koje su također poručile da bi voljele završiti sporazume ove godine. Uz njih tu je i Kanada koja predstavlja jedan od prioriteta.

Slobodna trgovina zahtjeva kompromise, ali dogovori se trenutno ne mogu postići niti unutar vladajućih konzervativaca koji su također međusobno podijeljeni po pitanju slobodne trgovine i prihvaćanja standarda. Sve veće nesuglasice pretaču se na društvo koje uviđa da se Johnsonov plan ''Globalne Britanije'' koja će postati utjecajna sila bez EU ne ostvaruju, posebice jer snažnije države lako nameću svoja pravila u atmosferi geopolitičkih napetosti, trgovinskih sukoba, a sada i gospodarske krize uzrokovane koronavirusom.

Iako su šanse za postizanjem sporazuma u trgovini zakomplicirale, one na području sigurnosne suradnje EU i Velike Britanije su zabilježile napredak. Europski diplomati potvrdili da se će dvije države međusobno dijeliti podatke o DNK osumnjičenika za kriminalna djela. London je do sada samo dijelio DNK podatke osuđenih zločinaca, ali ne i osumnjičenika. Razmjena podataka dio je europskih tzv. Prümskih aranžmana za prekogranični pristup europskim bazama podataka DNK, registarskih tablica i otisaka prstiju.

Britanski državni ministar za sigurnost James Brokenshire potvrdio je u parlamentu 15.lipnja da je Velika Britanija spremna proširiti razmjenu informacija, rekavši kako je Prüm bio vrijedan u borbi protiv teškog kriminala. To je potvrdio i glasnogovornik vlade koji smatra da je suradnja dovela do ''rješavanja ozbiljnih zločina, uključujući silovanja i ubojstva''. Međutim diplomati iz EU-a upozoravaju da se ključna neslaganja trebaju još riješiti prije nego što se zatvori sigurnosno poglavlje pregovora o budućim odnosima, a veliki problem za postizanje toga predstavlja protivljenje Londona bilo kojoj nadzornoj ulozi Europskog suda pravde.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. rujan 2020 23:46