StoryEditor

Merkel i Macron žele ekonomski suverenu EU. I za to predlažu fond vrijedan 500 milijardi eura. Neki se ne slažu.

“Mi, Njemačka i Francuska, snažno smo predani našoj odgovornosti za EU i zajedno ćemo pomoći utrti put izlasku iz krize”.
Njemčka kacelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom objave zajedničkog dokumenta
 Kay NIETFELD / AFP

Ovo je završna rečenica uvoda dokumenta koji je izazvao globalni interes. Naslov mu je “Francusko-njemačka inicijativa za ekonomski oporavak nakon korona krize”. Objavili su ga njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron. 

Njemačka verzija ovdje. Francuska verzija ovdje.

Prva rečenica uvoda glasi: “Trenutna se kriza ne može usporediti ni s jednom u povijesti Europske unije”. A zatim dvoje lidera naglašavaju da je potrebno, više nego ikad, iskoristiti snagu europskog zajedništva te izvući pouke iz ove krize. “Konferencija o budućnosti Europe je prilika da se otvori demokratska debata širokog opsega o europskom projektu, njegovim reformama i prioritetima”.

Pariz i Berlin predlažu sljedeće:

1. Strateški suverenitet u zdravstvenom sektoru: razvoj EU zdravstvene strategije

“Želimo vidjeti strateški pozicioniranu europsku zdravstvenu industriju koja bi, uzimajući u obzir odgovornost članica za svoje zdravstvene i socijalne sustave, stavlja europsku zdravstvenu dimenziju na novu razinu i reducira ovisnost EU” (o drguima, primjerice Kini). U tu bi se svrhu uspostavila EU radna skupina za zdravstvo koja bi razvijala planove prevencije i odgovora u slučaju budućih epidemija. U tom bi se kontekstu kreirali i zajednički europski standardi za “interoperabilnost” kad je riječ o zdravstvenim podacima.

2. Uspostava ambicioznog Ekonomskog fonda za oporavak na razini EU za solidarnost i rast

Taj bi fond imao 500 milijardi eura i bio u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO - proračun za 2021-2027). Pariz i Berlin predlažu da se omogući Europskoj komisiji da se zaduži na financijskim tržištima u ime EU kako bi se financirao taj fond. Macron i Merkel su tu vrlo pažljivi pa navode da zaduživanje mora poštovati Osnivački ugovor EU, proračunske okvire i prava nacionalnih parlamenata. Ovo potonje se odnosi primarno na njemački parlament, Bundestag, koji je zadržao pravo odlučivanja o financijskim obvezama na razini EU. I nema ni slova o mogućim euroobveznicama. Novac će se, navodi se, trošiti za sektore i regije koje su najteže pogođene epidemijom “na temelju proračunskih programa EU i u skladu s europskim prioritetima”. Fond bi trebao imati rok trajanja i biti vezan s obvezujućim planom povratka novca izvan VFO-a. Merkel i Macron traže da se sporazum i za VFO i za Fond postigne što prije i to na temelju dogovora postignutog u veljači.

Ovo je najsporniji dio dokumenta. Naime, Europsko vijeće u veljači i nije postiglo neki poseban dogovor o VFO, a sada se otvara novi problem: pitanje zaduživanja Komisije. Austrijski kancelar Sebastian Kurz, korifej “štedljivih” zemalja koje su se u veljači snažno protivile bilo kakvom povećanju proračuna, odmah je poručio da je razgovarao s kolegama iz Danske, Švedske i Nizozemske: “Naša je pozicija nepromijenjena. Želimo pomoći zemljama koje su teško pogođene, ali zajmovima. Očekujemo da novi VFO zrcali nove prioritete radije nego da podiže razinu sredstava”.

 

 

I nije u potpunosti jasno kako će se definirati "sektori i regije". Oko toga će sasvim sigurno biti velikih sukoba.

Pariz i Berlin navode potrebu poboljšanja okvira za pošteno oporezivanje, posebno kad je riječ o digitalnoj ekonomiji te uvođenju zajedničke korporativne porezne baze. Pitanje zajedničkog, EU poreza, oduvijek je bilo tema oko koje nije bilo jedinstva.

3. Ubrzavanje Zelenog plana i digitalizacije

“Potvrđujemo Europski zeleni plan kao novu strategiju rasta EU i okvir za prosperitetnu i otpornu ekonomiju na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine istodobno ubrzavajući digitalizaciju s ciljem transformiranja nove dinamike koja je nastala tijekom krize u održiv digitalni napredak i digitalni suverenitet”.

Kad je riječ o 5G tehnologiji predlažu se mjere za “sigurnu i pouzdanu infrastrukturu i tehnologije kibernetičke sigurnosti, upravljanje digitalnim identitetom te ozračje koje podržava umjetnu inteligenciju i pravednu regulativu za digitalne platforme”. Što je više nego jasna poruka Kini i Huaweiju.

4. Jačanje ekonomske i industrijske otpornosti i suvereniteta EU te davanje novog poticaja unutarnjem tržištu

Ključni pojam u ovom poglavlju glasi - ekonomski suverenitet EU. To je strateški važan iskorak u kojem Pariz i Berlin na prvo mjesto ističu ključnu snagu Unije - ekonomiju. Ne toliko u opsegu, gdje sada prednjači Azija, ali u sustavu regulative i standarda u čemu je EU globalni lider (što se naziva “Bruxelles efekt”). Da bi se ostvario suverenitet potrebna je diverzifikacija opskrbnih lanaca, a WTO mora ostati središnja točka globalnog sustava slobodne trgovine (čemu se snažno protivi SAD Donalda Trumpa). I zatim još jedan izuzetno važan čimbenik: “osigurati učinkovit reciprocitet u nabavi s trećim zemljama kao i ojačati nadzor nad nacionalnim investicijama kad je riječ o neeuropskim ulagačima u strateškim sektorima”. Jednostavnije rečeno, zaustaviti Kinu u jeftinoj kupovini europskih tehnoloških bisera. Što je već podržala potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager.

Predlaže se i modernizacija europske politike konkurentnosti usklađivanjem državnih potpora i pravila konkurencije. Što bi značilo, na određeni način, zadržavanje stanja koje imamo sada, tijekom krize, kad Komisija na dnevnoj bazi odobrava državne potpore za spas privrede.

Merkel i Macron naglašavaju potrebu što bržeg povratka punom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te njegovom dodatnog produbljivanja u ključnim sektorima:

  • digitalizacija
  • energija
  • tržište kapitala.

U tom kontekstu navode i puno funkcioniranje Schengena poboljšavajući obveze između članica u doba krize te jačanje zajedničkih vanjskih granica. Nije definirano je li riječ o granicama Schengena ili cijele EU.

Dokument zaključuje poziv na društvenu konvergenciju i napredak u raspravi o EU okviru za regulativu najniže plaće prilagođene uvjetima u članicama.

U cjelini gledano, riječ je izuzetno kvalitetnom prijedlogu na temelju kojeg se može kreirati uspješna politika. Njemačka njime daje do znanja da ima velika očekivanja od svojeg predsjedanja EU koje počinje 1. srpnja. Oporavak EU, koji u velikoj mjeri ovisi od oporavka njemačke privrede (a njoj je potrebno jedinstveno tržište kao temeljni izvozni prostor) postaje tema svih tema. Macron je, zbog svoje želje da se EU ojača, pristao na dokument čiji je narativ više germanski nego francuski. Ali koji služi i kao deklaracija obnove osovine Pariz-Berlin koja bi trebala izvući EU iz najgore krize.

Prigoda je to da se prisjetimo izjave inicijatora ideje zajedničke Europe, Jeana Monneta: Europa će se oblikovati kroz krize i bit će suma opcija koje su prihvaćene u tim krizama. Možemo reći da Europa, koju predlažu Merkel i Macron, budi nadu u ovo doba egzistencijalne krize Unije.

Reagirajući na konferenciji za novinare njemačke kancelarke i francuskog predsjednika, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla:

“Pozdravljam konstruktivni prijedlog Francuske i Njemačke koji potvrđuje opseg i veličinu gospodarskog izazova s ​​kojim se Europa suočava, te s pravom stavlja naglasak na potrebu rada na rješenju s europskim proračunom u svojoj srži. To ide u smjeru prijedloga na kojem Komisija radi, a koji će uzeti u obzir i stavove svih država članica i Europskog parlamenta. "

Komisija je uvjerena da se strategija gospodarskog oporavka mora temeljiti na tri različita stupa koji djeluju zajedno:

- neposredne mjere koje su poduzete kako bi se državama članicama omogućila podrška gospodarstvu, uglavnom u obliku fleksibilnog okvira državnih potpora i pokretanju klauzule o izmicanju odredaba Pakta o stabilnosti i rastu, kao i potpore koju pružaju ECB i EIB;

- 540 milijardi eura zajma u raznim oblicima koji predstavljaju srce odgovora Eurogrupe, uključujući SURE program Komisije; (riječ je o programu zaštite radnih mjesta)

- i višegodišnji financijski okvir na čelu s Instrumentom za oporavak, koji će Komisija usvojiti sljedeći tjedan.

Zajedno ovi planovi trebaju omogućiti državama članicama i tvrtkama da se izbore s krizom, a zatim pokrenu ogromna ulaganja potrebna za povratak europskog gospodarstva na pravi put.


Detalji programa:
 

-Fond bi se trebao financirati obveznicama Europske komisije koje se temelje na doprinosu zemalja članica proračunu EU.

-Obveznice bi se otplaćivale iz proračuna EU-a na dugoročnoj osnovi, znatno dulje od kraja sljedećeg sedmogodišnjeg financijskog okvira 2027.


-Na Njemačku bi se odnosilo 27% svih troškova (tolik je njezin doprinos proračunu EU)


-Kad je riječ o neto primateljima (Italija, Španjolska i Francuska su najveće), neto dobit bila bi ravnoteža njihovih primitaka iz Fonda za oporavak i njihovih doprinosa proračunu EU-a, a odatle i njihov udio u servisiranju i otplati obveznica.

Prepreke:


- Prijedlog je došao neposredno prije nego što je EK najavila da će predložiti novi višegodišnji proračun EU (27. svibnja). Time je Komisija dovedena u relativno neugodan položaj jer će svi promatrati njezine poteze u svjetlu francusko-njemačkog prijedloga

-Protivljenje prijedlogu su odmah iznijele “štedljive” članice: Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.


- Jug Europe će biti nezadovoljan jer se opet ne govori o uzajamnosti duga

Poticaji:


- Ojačana je pozicija osovine Pariz-Berlin što stvara pozitivno ozračje za prihvaćanje navedenog prijedloga, ali i proračuna EU


- “Štedljive” članice moraju biti zadovoljne jer nema spomena o uzajamnosti duga

- U prvi se plan vraća pitanje EU kao ekonomske sile i kreiranje suvereniteta što bi EU učinilo trećim moćnim polom na globalnoj sceni

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. kolovoz 2020 22:12