Novi plinovod u Baltičkom moru

Merkel tijekom sastanka s Putinom o projektu Sjeverni tok naglasila važnost uključivanja Ukrajine

Angela Merkel je naglasila njemački interes za projekt Sjeverni tok, ali je pritom i naglasila potrebu da se pronađe kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo Ukrajinu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin
 Profimedia, TASS

Rusija i Njemačka su blizu postizanja dogovora za početak energetskog projekta Sjeverni tok, kojim će se izgraditi plinovod ispod Baltičkog mora kako bi se Njemačkoj olakšao pristup ruskom plinu, ali i kako bi se Rusiji olakšao pristup energetskom tržištu cijele Europske unije.

Na sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se u subotu održao u Berlinu, njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je istaknula potrebu da se pronađe kompromisno rješenje kojim Ukrajina ne bi bila isključena iz prijektnog prijedloga. Naime, Ukrajina je do sada imala ključnu ulogu u europskoj opskrbi plinom, kojom je godišnje uprihodila više od 3 milijardi dolara. Očekivano, ukrajinska je vlada zabrinuta da će se novim energetskim rješenjem potreba za njihove usluge plinoopskrbe smanjiti, što će se uvelike osjetiti na njihovom državnom proračunu.

Iako energetski stručnjaci naglašavaju da izgradnja Sjevernog toka ima ekonomsku računicu, plinovod bi mogao imati velike posljedice po pitanju buduće njemačke, ali i europske energetske tranzicije.

Ruski je predsjednik istaknuo da će novi plinovod upotpuniti europsku infrastrukturu za opskrbu plinom, zato što projektni prijedlog nije predviđen isključivo za njemačke potrošače nego za sve korisnike u Europskoj uniji. Projektom se planiraju minimalizirati rizici transporta, ali se njime predviđa i osigurati rastuća potreba za opskrbom plina Europe.

S Putinovim se stajalištem slaže i vodeći njemački energetski istraživač Westphal, koji je svjestan činjenice da će plinovod biti kontroverzan zbog svoje geopolitičkog značaja te da će zbog toga biti teško osigurati jednoglasnu potporu ostalih članica Europske unije. Nekolicina država članica su već otvoreno izrazile svoje protivljenje projektnom prijedlogu zato što smatraju da će se njime Stari kontinent još više ovisiti opskrbi ruskim prirodnim plinom. Najvokalnije protivnice Sjevernom toku među državama Europske unije su Poljska i Danska. Osim njih, svoju je zabrinutost projekntim prijedlogom izrazila i Trumpova administracija, koja je 2017. godine i otvoreno zaprijetila da će tvrtke koje će surađivati na projektu ekonomski sankcionirati.

Ovaj članak je prerađena i sažeta verzija vijesti objavljene na portalu Euractiv.com.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. svibanj 2024 23:21