Ministri financija prekinuli sastanak: Nema dogovora o financijskom paketu pomoći

Nakon 16 sati pregovora ministri financija EU odlučili su prekinuti sastanak.
Čelnik euroskupine Mario Centeno (lijevo) i povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni
 Aurore Martignoni / EU

Nakon 16 sati pregovora ministri financija EU odlučili su prekinuti sastanak. Počeli su u utorak u 16.30, imali više stanki i onda pokleknuli.

Mario Centeno, čelnik euroskupine, poručio je u srijedu ujutro nešto iza 8 sati da još uvijek nema dogovora oko paketa pomoći zemljama članicama.

Na Twitteru je objavio: "Nakon šesnaest sati rasprave došli smo blizu sporazuma, ali nismo ga postigli. Zato sam prekinuo sastanak i nastavit ćemo ga u četvrtak. Moj cilj ostaje: Snažna sigurnosna mreža koja nudi zaštitu od posljedica Covid-19 (zaštita za radnike, tvrtke i države) te predanost opsežnom planu za oporavak.

Pitanje kolektivizacije dugova, odnosno uspostave instrumenta koji bi izdavao zajedničke obveznice, glavni je kamen spoticanja. Na tom se pitanju Europa ponovno podijelila na sjever i jug, kao i tijekom financijske i dužničke krize prije desetak godina.

Devet zemalja članica, među njima Francuska, Italija i Španjolska traže da se osigura mogućnost zajedničkog zaduživanja. S druge strane Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska snažno se tome protive.

Njemačka se zauzima za kreditnu liniju ESM-a osnovanog 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu financirati svoje dugove budući da to nisu mogle na financijskim tržištima.

Sastanak euroskupine u utorak održava se u inkluzivnom formatu, što znači da sudjeluju ministri financija svih 27 članica EU-a, a ne samo 19 članica europodručja.

Riječ je o sastanku čiji se rezultati iščekuju s velikom zabrinutošću jer bi raskol sjevera i juga mogao imati dubinske posljedice za budućnost EU. Iz Centenove odluke se vidi da je situacija izuzetno ozbiljna te da su razlike u stajalištima dviju strana izuzetno duboke. Iz nizozemskih je izvora tijekom noći stigla informacija kako oni, zbog unutarnjopolitičke situacije (imaju dvije euroskeptične stranke u vladi) nikako ne mogu pristati na uvjete koje traži jug, dakle euroobveznice.

Analitičari iz Berenberga zaključuju: “Na duge staze, način na koji se percipira reakcija EU i euroskupine na izvanrednu situaciju izazvanu Covid-19 pandemijom bi mogao oblikovati stav prema europskim integracijama u sljedećim desetljećima. Vidljiva solidarnost bi ojačala europski projekt, a nedostatak iste bi, s druge strane, mogao potkopati političke temelje samog projekta”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 04:41