Ministri su nakon još jednog maratonskog zasjedanja prihvatili kompromisni prijedlog austrijskog predsjedništva. Elisabeth Köstinger, austrijska ministrica za zaštitu okoliša, rekla je da je prijedlog podržalo 20 zemalja članica, dok su četiri bile protiv te još četiri suzdržane. Unatoč tome što nije otkrila koje su zemlje glasale protiv tj. suzdržano, najavila je da će Irska s još nekim nordijskim zemljama javno izraziti svoje razočaranje, zato što smatraju da bi emisija ispušnih plinova trebala biti još drastičnija, argumentirajući pritom da kompromisno rješenje nije bilo zadovoljavajuće.
Hrvatska je od početka prihvatila kompromisni austrijski prijedlog.
Europski parlament se početkom listopada zauzeo za vrlo ambiciozne ciljeve u borbi za ekološki čišća vozila na europskim cestama. Parlamentarci su zatražili da se do 2025. godine emisija ugljičnog dioksida smanji za 25 posto, a do 2030. za 40 posto. To je znatno više od prijedloga Europske komisije koja je krajem prošle godine predložila smanjenje od 30 posto do 2030.
Austrijsko predsjedništvo Vijeća EU-a je napravilo kompromisni prijedlog, na pola puta između stajališta Parlamenta i Komisije, po kojem bi se emisija CO2 trebala smanjiti za 35 posto do 2030. godine.
Austrijska ministrica, koja je predsjedala sastankom, nije otkrila više pojedinosti o sadržaju kompromisa. Riječ je o vrlo kompliciranom prijedlogu koji uključuje i velike bonuse za proizvođače električnih automobila, ali pojedinosti za sada nisu poznate.
Nakon usvajanja zajedničkog stajališta zemalja članica sada je otvoren put za pregovore s Europskim parlamentom.
Kompromis po ovom pitanju je iznimno složena zadaća zbog, s jedne strane pritiska automobilske industrije i različitih interesa zemalja članica, a s druge, zbog alarmantnih upozorenja o klimatskim promjenama.
Njemačka s vrlo jakom automobilskom industrijom podupire prijedlog Komisije i smanjenje od 30 posto, Francuska traži 40 posto, dok Danska, Švedska i Nizozemska traže još veće smanjenje.
Automobilska industrija u Njemačkoj i u zemljama srednje Europe, u kojima je u posljednjih 20-tak godina proizvodnja automobila postala najsnažniji gospodarski sektor zahvaljujući investicijama zapadnih kompanija, pribojavaju se da bi tako ambiciozni ciljevi u smanjenju štetnih ispušnih plinova mogli ugroziti njihovu konkurentnost na svjetskoj razini i ugroziti radna mjesta.
Osim toga, te zemlje strahuju da bi najveći dio rabljenih automobila s većom emisijom ugljičnog dioksida mogao završiti kod njih.
Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) u ponedjeljak je objavio izvješće u kojem stručnjaci kažu da je globalno zatopljenje moguće ograničiti na ispod 1,5 stupnja Celzija samo pod uvjetom da se brzo donosu dalekosežne mjere za radikalno smanjenje emisije CO2 za 45 posto do 2030. godine u odnosu na 2010.