Slika budućnosti

Nastojanje da se društva vrate u normalu nakon javnozdravstvene krize

Niz članica EU već je počelo ukidati ograničenja povezana s covidom, ali se još treba riješiti psiholoških problema

Užitak na suncu u centru grada

 Marko Todorov/Cropix

Nekoliko stručnjaka vjeruje da će povratak u punu normalnost nakon šoka koji su društvima izazvale dvije godine pandemije biti izazovan i da ga treba činiti postupno.

U ovom posebnom izvješću, EURACTIV i njegova paneuropska mreža istražit će što države članice EU i lokalne vlasti planiraju učiniti kako bi pomogle ovu tranziciju, dijelom tako što će urbana naselja učiniti privlačnijima kroz inovativne koncepte koji uključuju turizam i ugostiteljski sektor.

Sve veći broj zemalja EU-a počeo je ukidati ograničenja povezana s covid-om kao prvi znak povratka u normalu. Međutim, postoje sumnje u to koliko su društva spremna za potpuni povratak u "staro normalno", nakon dvije godine različitih i često frustrirajućih javnih mjera.

Nekoliko dionika s kojima je EURACTIV razgovarao navelo je ugostiteljstvo i turizam, popraćeno transformacijom gradskih središta u inovativne nove koncepte, ključnim za pomoć društvima da se ponovno prilagode nakon pandemije. “Borimo se u posljednjem ratu s covid-om i trebali bismo se vratiti normalnom životu, ali društvo još nije sasvim spremno za to”, rekao je dužnosnik EU za EURACTIV.com."Ali psihološki element je nešto što ćemo pomno pratiti u godinama koje dolaze", dodao je.

Španjolska, Italija i druge zemlje EU ukinule su maske na otvorenom, dok je Belgija nedavno odlučila ponovno otvoriti noćni život. Međutim, stručnjaci upozoravaju da, iako se mjere postepeno ukidaju na razini politike, u praksi će društva biti suočena s izazovima na više razina.

Veliko psihološko opterećenje

“Iako znanstvenici očekuju da će se mentalno zdravlje dugoročno oporaviti kod velike većine ljudi, postoje veliki izazovi za društva da se vrate na prijašnje uvjete suživota”, rekao je psihijatar i psihoterapeut Dimitris Papadimitriadis za EURACTIV. Rekao je da su društva prošla kroz razdoblje velikih mentalnih previranja, za koje su bila nepripremljena i neobučena, a pokazalo se da su izolacija i izbjegavanje ljudske interakcije prevladavajuće tendencije. Prema riječima stručnjaka, zabilježen je znatan mentalni zamor i reaktivnost, narušeno je povjerenje dijela društva prema institucijama, uz osjećaj “velike ljutnje i frustracije zbog uskraćivanja stečenih prava i sloboda”. “Vidanje rane povjerenja među ljudima i prema institucijama […] bit će dug i težak put”, dodao je Papadimitriadis.

Uloga ugostiteljstva

Za grčkog stručnjaka, sektor turizma i ugostiteljstva mogao bi na najsmisleniji način pomoći ponovnom uspostavljanju razumijevanja između različitih segmenata društava.

“Ne samo da će olakšati povratak na normalan način života, služeći oporavku od izolacije i dajući smisao samom životu novim iskustvima, već će poslužiti i potrebi da se ponovno osjećamo kao partneri na našem planetu, s otvorenim granicama”, rekao je Papadimitriadis.

Barovi i restorani diljem kvarta - najčešća mjesta za druženje - pretrpjeli su težak udarac tijekom pandemije. Prema podacima Brewers of Europe, u 2020. godini prodaja piva u barovima pala je za 42% u odnosu na 2019., sa 126 na 73 milijuna hektolitara, dok su radna mjesta stvorena u lancu vrijednosti piva izgubila otprilike jednu trećinu u 2020., s 2,6 na 1,8 milijuna ljudi. "Nažalost, mnogi barovi i pivovare nikada se neće ponovno otvoriti, čak i nakon što se ukinu sva ograničenja", rekao je Simon Spillane, direktor komunikacija udruge. Oporavak će, dodao je, biti spor, a ponovno otvaranje morat će se obaviti temeljito kako bi se ljudi mogli sigurno družiti.

Novi koncepti za gradove

Za Steffena Greubela, izvršnog direktora njemačke multinacionalne tvrtke METRO AG, u fazi ponovnog otvaranja mogli bi se razmotriti inovativni koncepti uključujući ugostiteljstvo i transformaciju gradova. “Ljudi žude otići u svoje omiljene restorane, sresti se s prijateljima u baru i okupiti se”, rekao je za EURACTIV. “Ovo je prilika da gradska središta ponovno postanu mjesto za uživanje i zajedništvo. Potrebni su nam novi koncepti koji kombiniraju gastronomiju, lokalne trgovine i kulturu kako bi gradove učinili boljim mjestima za život i rad. Ugostiteljstvo je snažan partner za pretvaranje gradskih središta u jedinstvena iskustva”, dodao je.

Apostolos Tzitzikostas, predsjednik Europskog odbora regija, istaknuo je da su ugostiteljstvo i turizam dio europskog načina života. “Sektor je ključan u doprinosu našem oporavku od pandemije i promicanju europske kohezije”, rekao je za EURACTIV. Rekao je da Instrument EU-a za oporavak i otpornost ima potencijal biti odlučujući alat u mnogim zemljama za revitalizaciju urbanih i ruralnih zajednica tijekom sljedećeg desetljeća. “Prvo je potrebno da gradovi i regije igraju ključnu ulogu u oblikovanju i provedbi investicija. Od vitalne je važnosti da se potakne njihovo izravno razumijevanje vlastitih lokalnih zajednica kako bi se financirali projekti koji odgovaraju potrebama i očekivanjima građana”, rekao je. Naglasio je blisku koordinaciju s programima kohezijske politike EU kako bi se osiguralo da su različite investicije – urbana infrastruktura, socijalna kohezija i inovacije, poduzetništvo, održivost, kulturni razvoj – integrirane u “dosljednu viziju, koju dijele svi lokalni akteri, a ne nametnuta s vrha”. “Instrument za oporavak i otpornost brzo je pokrenut tijekom izvanrednog stanja, bez osluškivanja, u većini slučajeva, glasa s naših teritorija”, rekao je, dodajući da se ovaj pristup polako mijenja.

"Potrebna nam je stvarna politička voljnost - od Bruxellesa do nacionalnih vlada - da radimo sa svakom regijom, gradom i selom, na zajedničkim prioritetima", zaključio je.

Preobražaj gradova s građanima

Psihijatar Papadimitriadis je o gradovima nakon covida rekao da moramo preispitati naše trenutne prioritete ako želimo pobjeći od današnjih “visoko individualističkih društava” koja ne pomažu ljudima u rješavanju problema kao što su pandemija i klimatske promjene.

“Naši ‘budući’ gradovi moraju se razvijati s vizijom jačeg kolektiviteta olakšavajući ne samo funkcioniranje pojedinca nego i suradnju ljudi. Potrebne su investicije za stvaranje zajedničkih ulaganja i veće uključivanje ljudi u donošenje odluka”, rekao je.

“Potreba za više parkova s otvorenim pristupom, za više zelenog, apsolutni je imperativ, kao i potreba za subvencioniranjem volontiranja i inicijativa građana koje se mogu razvijati lokalno, primjerice u njihovom susjedstvu”, rekao je.

image

logo za projekt metro euractiv

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. ožujak 2022 12:12