Stojeći ispred zavoda za zapošljavanje u siromašnoj četvrti Napulja, Emanuele Varriale kemijskom olovkom ispunjava formular o nezaposlenosti. Ali ne gaji nikakvu nadu da će mu zavod pronaći posao.
U prašnjavom uredu još deseci ljudi popunjavaju iste takve formulare. Pomaže im petero sredovječnih zaposlenika koji još uvijek mnogo više koriste fasciklima i spajalicama nego računalima.
"Došao sam samo radi potvrde", rekao je 26-godišnji Varriale, koji je izgubio posao u voćarni. "Moj otac je bio prijavljen 30 godina i nikada mu nisu ništa ponudili."
Potvrda mu daje pravo na privremenu naknadu za nezaposlenost od nekoliko stotina eura na mjesec, što ovisi o njegovoj ranijoj plaći. Ali uskoro bi mu mogla omogućiti pristup daleko velikodušnijem iznosu od 780 eura zahvaljujući novoj socijalnoj politici kojom se pet milijuna Talijana želi izvući iz siromaštva.
"Građanska plaća", koju zagovara vladajući Pokret pet zvijezda stajat će državu iduće godine 10 milijarda eura i bit će najveća stavka u proračunu koji je izazvao zabrinutost Europske unije i strah da njime Italija sije sjeme nove financijske krize.
Državni zavodi za zapošljavanje, kojih je u Italiji 550, bit će zaduženi za provjeru ispunjavaju li korisnici nove naknade važan kriterij - aktivno traženje posla.
Talijani općenito smatraju da zavodi imaju zastarjelu tehnologiju i nedovoljno zaposlenika koji su uz to slabo kvalificirani i zbog toga strahuju da neće moći utvrditi traže li korisnici naknade doista posao i da bi moglo biti varanja.
Zabrinjava ih i da neće uspjeti ispuniti svoju osnovnu zadaću oglašavanja svih raspoloživih radnih mjesta, što će povećati rizik da će čak i oni koji žele raditi završiti na socijalnoj pomoći jer nisu znali za otvorena radna mjesta.
Nova talijanska populistička vlada planira 2019. potrošiti milijardu eura za modernizaciju zavoda, odnosno 10 posto ukupne cijene nove politike. Kritičari upozoravaju da to nije dovoljno i da će ljudi dobiti naknadu za to da ništa ne rade.
"Puno ljudi će jednostavno ostati sjediti kod kuće jer centri nisu opremljeni da bi im ponudili poslove ili provjerili traže li ih ljudi", rekao je Renato Brunetta, oporbeni političar, bivši ministar i profesor ekonomije rada.
Pokret pet zvijezda u početku je predstavljao građansku plaću kao politiku univerzalnog osnovnog dohotka, odnosno bezuvjetni oblik socijalne pomoći, ali je poslije dodao uvjete zbog optužbi da će se nezaposlenima plaćati da ništa ne rade.
Za razliku od univerzalnog osnovnog dohotka koji je Finska probno uvela, ali i potom od njega odustala, Italija će od svih korisnika zahtijevati da traže posao, osim umirovljenika i onih koji ne mogu raditi.
Naknada će ovisiti o tome imaju li korisnici sredstava za život i više će nalikovati shemama potpore koje se nude u drugim članicama EU-a, ali će ipak biti među velikodušnijima.
Izravne usporedbe teške su, ali maksimalan iznos od 780 eura po osobi koja nema nikakvih drugih prihoda otprilike je dvostruko više od 318 funti koliko može dobiti nezaposlena osoba starija od 25 godina u Velikoj Britaniji.
Ipak, građanska plaća izazvala je sumnjičavost među stručnjacima za rad koji smatraju da su centri za zapošljavanje slaba karika u tom procesu koju vjerojatno nije moguće unaprijediti u roku od pet mjeseci do početka provedbe plana.
"Ponižavajuće iskustvo"
Ministar rada Luigi Di Maio, vođa Pokreta pet zvijezda, priznaje da su zavodi za zapošljavanje "ponižavajuće iskustvo" za nezaposlene, ali stavio je svoju karijeru na kocku obećavši da će ih pretvoriti u visoko-tehnološku mrežu koja će moći pomoći ljudima da pronađu posao ili im osigurati tečajeve za poboljšanje njihovih vještina.
Ako ne uspije, to bi se Pokretu pet zvijezda moglo obiti o glavu, dovesti novu vladu u neugodnu situaciju i potkopati središnji stup proračuna.
Nekih 700 kilometara sjeverno od Napulja, menadžer uspješne tvrtke za proizvodnju stakla nedaleko od Venecije kazao je da je lokalni zavod za zapošljavanje posljednje mjesto na kojem traži nove radnike kada mu zatrebaju.
"Par puta kada sam pokušao, iskustvo je bilo grozno", rekao je Alessandro Zanchetta, voditelj ljudskih resursa tvrtke Someca, čijih 400 radnika proizvodi staklene ploče za brodove i nebodere.
Kandidati koje je poslao zavod nikada nisu imali potrebne vještine koje su tvrtki trebale, rekao je, dodajući da sada koristi privatne agencije ili 'head-huntere'.
U Italiji samo tri posto nezaposlenih pronalazi posao preko državnih zavoda za zapošljavanje, u odnosu na 20 posto u Francuskoj i Njemačkoj, po podacima Eurostata.
Radnici koji dobiju građansku plaću, koju bi se trebalo uvesti do ožujka, morat će odraditi osam sati dobrovoljnog rada za zajednicu na tjedan i prihvatiti jednu od prve tri ponude za zaposlenje za koje su kvalificirani.
"Radimo na jedinstvenom softveru za sve zavode za zapošljavanje koji će moći pretraživati baze podataka", rekao je Di Maio Reutersu. "Na taj način ćemo znati tko prima naknadu, kakve tečajeve pohađa, kako se ponaša i ima li pravo dobiti je ponovno."
Raspisao je također javni natječaj za odabir novog dizajna i loga za zavode.
Bojazni od "cunamija"
Neki stručnjaci za rad i neki od zaposlenika zavoda za zapošljavanje skeptični su da se sustav može reformirati do ožujka, ističući da milijarda eura predviđena za to neće biti dovoljna.
"Nije jasno kako ćemo provesti tu revoluciju u tako kratkom roku", rekla je Sonia Palmeri, voditeljica politike za zapošljavanje u Kampaniji.
"Moramo zaposliti mlade i obrazovane ljude, inače ćemo biti preplavljeni zahtjevima nezaposlenih kao cunamijem."
Michele Tiraboschi, profesor radnog zakonodavstva na Sveučilištu u Modeni, gaji još slabije nade.
"To će biti potpuni neuspjeh", uvjeren je. "U Italiji zavodi za zapošljavanje nikada nisu funkcionirali, čak niti nakon Drugog svjetskog rata kada je država imala monopol na tržištu rada."
Prosječna dob zaposlenika u zavodima za zapošljavanje je 50, a samo ih 26 posto ima fakultetsku diplomu, po ispitivanju talijanske nacionalne agencije za politike tržišta rada. Pedeset ih je posto kazalo da su njihovi računalni sustavi neodgovarajući. Na siromašnom jugu zemlje još je lošije - samo 17 posto zaposlenika centara za zapošljavanje ima diplomu.
Tamo na jugu, gdje većina ljudi ne radi, a mnogi drugi prisiljeni su na rad na crno, građansku plaću se toliko željno iščekuje da su je već neki požurili.
"Došao sam po građansku plaću, ali su mi rekli da se vratim 2019.", rekao je nezaposleni građevinski radnik Cuono Orto (54), potišteno napuštajući centar za zapošljavanje u Napulju.