Novi proračun EU-a treba omogućiti investicije vrijedne bilijune eura

Zemlje članice EU-a prije izbijanja epidemije koronavirusa nisu bile ni blizu dogovora o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Temelj za raspravu bio je prijedlog Komisije iz svibnja 2018. godine, kada nitko nije ni pomišljao na krizu ovakvih razmjera poput ove s pandemijom koronovirusa.

U tom prijedlogu iz 2018. Komisija je predlagala smanjenje sredstava za kohezijsku i poljoprivrednu politiku kako bi se na taj način djelomično pokrila proračunska rupa zbog odlaska Velike Britanije. Bogatije zemlje članice, koje ulažu u proračun više nego što iz njega dobiju, tražile su da sljedeći VFO bude još manji od prijedloga Komisije.

Kohezijska sredstava namijenjena su uglavnom siromašnijim članicama kako bi one konvergirale, odnosno pribiližile se razini razvijenosti bogatijih zemalja.

"Proračun Europske unije je dokazano najbolji instrument za koheziju i konvergenciju, a kohezija i konvergencija nisu samo pitanje solidarnosti, nego i vlastitog interesa za svaku zemlju članicu. Svaka članica zna da je njezin prosperitet uvelike ovisan o veličini, funkcioniranju i moći jedinstvenog tržišta, tako da je u njihovim interesu da investiraju", rekla je von der Leyen.

"Sljedeći europski proračun mora biti europski odgovor na koronakrizu. Da bi to mogao biti, on mora biti potpuno drukčiji od prethodnih višegodišnjih proračuna", istaknula je predsjednica Komisije.

Ministri financija zemalja članica prošli su se tjedan dogovorili da će se razmatrati osnivanje Fonda za oporavak kako bi se osigurao snažan europski gospodarski oporavak u svim državama članicama.

Sada je očito da će taj fond biti pod kišobranom novog VFO-a i preostaje pitanje kako će se on financirati - hoće li to biti kroz kolektivizaciju, odnosno mutualizaciju dugova, to jest kroz izdavanje zajedničkih obveznica ili će se pronaći neki inovativni način.

Nizozemska, Njemačka i još neke sjeverne članice dosad su se uvijek protivile zajedničkim obveznicama.