Dok Rusija opasno zaoštrava svoje odnose s Europskom unijom, najveća bi žrtva eskalirajućeg diplomatskog sustava mogli biti odnosi Njemačke sa Sjedinjenim Državama i brojnim drugim zemljama članicama EU. Koplja se, naime, lome oko njemačko-ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, najprivlačnije mete za nametanje novih sankcija Moskvi.
Nakon što je u Rusiji prošlog mjeseca uhićen najglasniji kritičar vladajućeg režima, Aleksej Navaljni, zapadne države počele su glasno zahtijevati njegovo puštanje. Navaljni se u rodnu zemlju vratio nakon što se pola godine oporavljao u Njemačkoj nakon što su ga pokušali otrovati nervnim otrovom novičokom, navjerojatnije pripadnici ruskih tajnih službi.
Pri povratku je uhićen jer se navodno propuštao redovito javljati zatvorskom sustavu - služio je uvjetnu kaznu zbog osude za pronevjeru. Radilo se o dvostrukoj provokaciji Rusije, jer je Navaljni u Njemačku na liječenje poslan uz blagoslov predsjednika Vladimira Putina, te zato jer je Europski sud za ljudska prava njegovu presudu proglasio politički motiviranom, zbog čega mu je Moskva bila prisiljena čak isplatiti i odštetu.
Ruske je odnose s EU dodatno pogoršala reakcija Putinova režima na masovne prosvjede diljem države u kojima su deseci tisuća Rusa tražili puštanje Navaljnog iz zatvora, a koje su organi reda pokušavali srezati u korijenu, do sada uhitivši više tisuća ljudi kojima su pretrpali moskovske zatvore.
Konačnu je pljusku dobio Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji je krajem prošlog tjedna posjetio Moskvu. Dok je pripremao sastanak s ruskim kolegom, ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, Borrell se izrazito trudio održati vrata otvorena za bilo kakvo pitanje uzajamne suradnje, pozivajući na konstruktivan dijalog i govoreći, diplomatskim rječnikom, da bi Europa možda bila i spremna pustiti Rusiju da se oko Navaljnog izvuče samo “s upozorenjem”, dokle god pokaže bilo kakvu vrstu dobre volje za poboljšanje odnosa po nekom drugom pitanju.
Hladan tuš
No, nakon prvog sastanka s Lavrovom u petak, Borrell je tek s društvenih mreža doznao da, dok je pregovarao s ruskim kolegom, njegovo je ministarstvo odlučilo izbaciti troje europskih diplomata iz Rusije, zbog navodnog sudjelovanja u prosvjedima.
Iako su i sami pregovori bili napeti i neproduktivni, za Borrella nije moglo biti hladnijeg tuša i jasnije poruke da je njegov posjet Rusiji bio gubitak vremena. “Čini se da se Rusija sve više odvaja od Europe, i da demokratske vrijednosti smatra egzistencijalnom prijetnjom,” napisao je Borrell u svojem osvrtu u nedjelju navečer.
Rusija u svojim provokacijama kao da izaziva EU da učini ono što većina država članica već glasno zahtijeva - zaustavljanje izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, koji bi trebao udvostručiti kapacitet prijevoza ruskog plina preko Baltičkog mora do Europe na 110 milijardi kubika plina godišnje.
Gašenje izgradnje plinovoda već dugo zahtijevaju Sjedinjene Države, koje su prošli mjesec uvele i sankcije na ruski brod za polaganje cijevi Fortuna. Fortuna je u danske vode stigla kako bi zamijenila švicarski brod koji se već povukao pod prijetnjom sankcija, a promjena čelnika u Bijeloj kući nije nimalo promijenila stav SAD-a o plinovodu. Radi se, Washington tvrdi, o projektu koji će povećati ovisnost Europe o ruskim energentima.
Budućnost Sjevernog toka?
Zaustavljanje izgradnje traže i baltičke članice EU, kao i Poljska - koja ionako nema dobre odnose s Rusijom a rado bi nudila Europi plin iz svojih LNG terminala. No, njemačka kancelarka Angela Merkel uporno brani projekt i odbija ga zaustaviti. “I SAD trguje s naftom s Rusijom,” kazala je i zaključila kako je jedino pitanje koji su oblici trgovine energentima s Rusijom prihvatljivi, a koji nisu.
I njen nasljednik na čelu stranke, Armin Laschet, ovog je vikenda stao u obranu Sjevernog toka 2, i rekao da uhićenje Navaljnog ne može biti povod za gašenje. “Moraliziranje i domaći slogani nisu vanjska politika,” kazao je. Osim Njemačke, na izgradnji plinovoda sudjeluju i tvrtke iz drugih najvećih europskih ekonomija - Nizozemske, Francuske i Italije - no te države za sada puštaju Njemačku da se sama brani od sve glasnijih optužbi za “neprihvatljivu” suradnju s Rusima.
Laschet, koji se nada zamijeniti Merkel i kao budući kancelar nakon izbora u rujnu, ima ozbiljan problem ukoliko želi sačuvati plinovod - stranku Zelenih, koja zadnjih mjeseci redovito dobiva više od 20 posto u anketama, i gotovo će sigurno biti druga najveća stranka u Bundestagu. Bez njih će biti gotovo nemoguće oformiti novu vladu, no Zeleni su najglasniji protivnici Sjevernog toka 2 na njemačkoj političkoj sceni.
Od planiranih 2.460 kilometara cjevovoda, preostalo je još samo 148 kilometara za izgraditi, od toga 120 u danskim teritorijalnim vodama, te završnih 28 u njemačkim. Iz tvrtke su ovog vikenda priopćili kako je Fortuna započela s radovima na zadnjoj dionici plinovoda, isti dan kada je Laschet stao u njegovu obranu.
Povratak razočaranog i posramljenog Borrella u Bruxelles mogao bi dovesti do novih poziva za gašenjem plinovoda, a mogle bi ga zaustaviti i američke prijetnje sankcijama danskim tvrtkama zaduženima za certifikaciju. U njemačkom i ruskom je interesu projekt završiti što prije, kako bi se razdvojio od priča o sankcijama i dnevne politike. Fortuna je u napetoj utrci s vremenom, i nije sigurno da će ju dobiti.