Nacrti su bili ključni za definiranje ukupnih ciljeva bloka za vremensko razdoblje nakon 2030. godine, kao i obaveze na koje se pristalo potpisivanjem Pariškog sporazuma. Svih 28 država članica moralo je predati svoje nacionalne strategije nadležnoj službi Europske unije do 31. prosinca 2018. godine. Bruxelleska izvršna služba će potom revidirati predane nacrte i usporediti ih s novim zakonima bloka o čistoj energiji, uključujući energetsku efikasnost te korištenje obnovljivih izvora energije.
No, izvori otkrivaju da su Bugarska, Češka, Cipar, Grčka, Mađarska, Luksemburg i Španjolska propustili izvršiti zadatak.
Iako se očekuje da u što skorijem roku predaju svoje nacionalne energetsko-klimatske planove, konačni rok za predaju pomaknut je na 31. prosinac 2019. godine. Komisija će do tada temeljito i detaljno pratiti napredak navedenih država u smišljanju nacrta, kako bi mogli svoje preporuke dati najkasnije do lipnja.
Državama članicama nadležne institucije EU-a osigurale su predloške Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Naime, čak i mnogim predanim nacrtima nedostaju tražene informacije. Prema navodima njemačkih medija, među takvim državama je upravo Njemačka.
Medijske kuće dobile su uvid u 140 stranica nacrta njemačkog energetsko-klimatskog plana, koji je prema riječima anonimnog izvora bio samo 'privremen'. Austrijski je plan jednako tako bio predmetom brojnih kritika, a među njima se posebno istaknula ona međuministarske skupine stručnjaka, koja je zaključila da su mjere nedostatne za ispunjavanje zadanih ciljeva Pariškog sporazuma.
S obzirom na to da su grčka i češka vlada na svojim službenim stranicama objavile da su Europskoj komisiji pravovremeno dostavili nacrte, iznenadilo je što su se one našle na popisu država koje nisu zadovoljile vremenski rok Europske unije.
S druge strane, grupacije za zaštitu okoliša su ocijenile prijedloge država koje su pravovremeno dostavile Komisiji svoje nacrte kao 'vježbe', a ne kao koherentnu i ozbiljnu strategiju za zaštitu okoliša. Čelnik europske Klimatske akcijske mreže Wendel Trio rekao je da je 'ohrabrujuće' što su države članice većinski ispoštovale rok predaje planova, ali pozvao je Komisiju da osigura predaju i preostalih planova te da se oni u potpunosti učine dostupnima javnosti.
Europski dužnosnici, među kojima valja istaknuti povjerenika Komisije za energetiku Maroša Šefčoviča, u nekoliko su prilika apelirali na države članice da izvrše svoj zadatak do kraja 2018. godine, no njegova poruka očito nije uspjela uvjeriti svih 28 država da pravovremeno ispune svoje obaveze.
Trenutačno smanjenje emisija plinova, bar što se zakonski obvezujućih ciljeva tiče, na dobrom je putu dostizanja cilja od 80 posto smanjenja do 2050. godine. No, nedavna dugoročna strategija koju je objavila Komisija mogla bi taj cilj povećati na 90 do 100 posto ukoliko se zakonski usvoji.
Grupe za zaštitu okoliša strahuju da su neke države predale planove koji su u skladu s odredbom od 80 posto, a ne s 'neutralnošću ugljika' koja je srž izvršne strategije EU za 2050. godinu. Od država članica očekuje se da će ostvariti svoju dugoročnu strategiju do 1. siječnja 2020. godine kako bi ispunile odredbe Pariškog sporazuma.
Vizija Europske komisije za 2050. godinu uključuje čitav niz različitih scenarija, a planira se da će napredak biti očit već ove godine. U tom bi slučaju jedan od planova trebao biti i zakonski usvojen, ako to bude moguće. Prva značajnija prekretnica očekuje se na summitu Budućnost Europe će se ovoga svibnja održati u rumunjskom gradu Sibiu.
Međutim, i dalje postoji bojazan da će države članice odbiti ažurirati svoje planove sukladno s promjenama općih klimatskih obveza koje učini Europska unija, što će dovesti do raznolikih NECP-ova i velikog jaza između država s progresivnim klimatskim strategijama i onih koje nisu voljne sudjelovati u tome.
Uz sve navedene izazove s kojima se Europa treba suočiti narednih godina, postoji i pritisak nekolicine država, ali i Europskog parlamenta, da se ažurira ukupni cilj Unije o smanjenju emisije plinova do 2030. godine koji je trenutno postavljen na 40 do 55 posto. Službenik Unije zadužen za klimu Miguel Arias Canete sprema se posjetiti nekoliko država članica. Među tim će državama biti Francuska, Njemačka, Španjolska i Poljska, kako bi raspravljali o dva važna pitanja, planu za 2050. i nacionalnim nacrtima klimatskih strategija.
Glavnu odluku o tome koje dijelove dugoročne strategije treba usvojiti donijet će Vijeće EU-a, ali pravo glasa imat će i Parlament putem svog Odbora za okoliš.
U tijeku je rad na usmenom pitanju i prijedlogu rezolucije, s ciljem rasprave i glasovanja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu koja će se održati u ožujku.
Ovaj članak u potpunosti je preuzet s portala Euractiv.com i preveden na hrvatski jezik.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?