Cijena plina u Europi na otvaranju trgovanja u utorak je na burzi ICE ponovno oborila rekord i dosegla gotovo 1250 dolara za tisuću kubika.
Cijena za terminsku isporuku u studenom na TTF-ovom čvorištu u Nizozemskoj tijekom jutrošnjeg trgovanja dosegla je 1247,4 dolara ili 104 eura po megavatsatu, javlja Hina.
S obzirom na to da su zalihe u europskim skladištima na povijesno niskim razinama u ovo doba godine, u Aziju odlazi glavnina ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz zemalja izvoznica, a Rusija dozira izvoz kroz cjevovode, postoji realna zabrinutost da bi se Europa mogla suočiti s nedostatkom plina kroz četvrti kvartal, upozoravaju analitičari.
No, u ponedjeljak je, nakon što je oborila rekord od 1200 dolara za tisuću kubičnih metara, cijena plina u Europi naglo pala nakon vijesti da je danska energetska agencija odobrila početak ispitivanja plinovoda Sjeverni tok 2.
Za manje od sat vremena nakon te objave cijene po terminskim ugovorima za studeni na TTF -ovom čvorištu u Nizozemskoj pale su za gotovo 70 dolara, na 1124 dolara za tisuću kubičnih metara.
Budući da se Europa suočava s padom cijene plina i izgledima duge, mračne zime, prva se dionica cjevovoda Sjeverni tok 2 puni plinom u pripremi za završna ispitivanja. Ako sve bude u redu s probom, plin bi mogao poteći kasnije ove godine, prenosi Euractiv.de. No, njemačka kompanija Uniper, jedan od pet partnera koji su osnovali konzorcij za financiranje projekta, skeptična je hoće li Sjeverni tok 2 pomoći u ublažavanju problema opskrbe s kojima se suočava Europa. Klaus-Dieter Mauchbach, čelnik Unipera, za Reuters je rekao da će "ispitivanja, koliko ja znam, završiti toliko kasno da nam vjerojatno neće moći pomoći ove zime".
Iako Sjeverni tok 2 AG nije objavio datum kada će plinovod biti pušten u promet, stručnjaci smatraju da bi isporuke mogle započeti kasnije u listopadu. Ruski energetski div Gazprom najavio je da samo ove godine planira pustiti 5,6 milijardi kubičnih metara plina kroz Sjeverni tok 2.
Prema ruskoj vladi, puštanje u rad plinovoda ispod Baltičkog mora, koji povezuje ruski Viborg s Greifswaldom na istoku Njemačke, moglo bi pomoći rješavanju trenutne nestašice u opskrbi plina u Europi.
Dvostruki cjevovod dugačak 1230 kilometara dizajniran je za isporuku 55 milijardi kubičnih metara plina na europska tržišta godišnje, što je dovoljno za opskrbu 26 milijuna kućanstava.
Riječ je o projektu koji je nailazio na niz prepreka, dio istočnih članica EU smatrala je da ih se zaobilazi i čini ranjivima u odnosu na Rusiju. Posebno je oštro reagirala Ukrajina koja je zabrinuta da bi zbog Sjevernog toka 2, uz već gotovo operativan Turski tok preko kojeg plin prima Mađarska, mogla izgubiti stratešku ulogu na energetskom zemljovidu što bi je oslabilo u odnosu na Moskvu. Gazprom je potpisao sporazum o obaveznom transportu plina preko Ukrajine do 2024. godine, ali je pitanje hoće li obnoviti ugovor.
SAD je također nezadovoljan plinovodom, administracija Donalda Trumpa jer je htjela da EU bude veliki kupac američkog ukapljenog plina (LNG). Joe Biden je u konačnici, uz određene sankcije, nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel pristao da se plinovod završi.
Ideja sadašnje vlade u Berlinu je da plinovod počne raditi prije formiranja nove koalicije jer mu se Zeleni silno protive.