Istraživanje

Većina Hrvatske rado bi vozila električno vozilo, samo 27% želi kupiti benzinca

Kako bi držala korak s potražnjom, Europi treba pola milijuna javnih punionica godišnje do 2030.

Punjač za automobil koji pokreće struja

 Juan Maria Pazos/Alamy/Alamy/Profimedia

Vlade i elektroenergetske tvrtke moraju stvoriti uvjete za ubrzanu izgradnju infrastrukture za punjenje ako Europa želi biti spremna za 130 milijuna električnih vozila do 2035., pokazalo je izvješće EY-a i Eurelectrica, objavljeno u utorak, 8. veljače.

Europi će trebati 65 milijuna punionica, devet milijuna na javnim površinama i 56 milijuna u stambenom prostoru, kako bi osigurala infrastrukturu za znatno veći broj električnih vozila u odnosu na današnja 3,3 milijuna, stoji u izvješću “Energetski sektor ubrzava e-mobilnost”.

U 2021. svaki jedanaesti novi automobil u Europskoj uniji bio je potpuno električan, a prodano ih je čak 63 posto više nego u 2020., prema podacima ACEA-e (Europska udruga proizvođača automobila).

Europski parlament još je 2018. godine pozvao na smanjenje emisija CO2 iz novih automobila za 40% do 2030. godine uz nastojanje da se ubrza tržišni udio električnih i hibridnih vozila. Zastupnice i zastupnici su tada predložili postavljanje višeg cilja za smanjenje emisija štetnih plinova u EU za nove automobile za 40% do 2030. godine, s ciljem od 20% do 2025.

U siječnju prošle godine Europski je parlament prijedlogom rezolucije o poticajima za kupnju električnih automobila radi smanjenja emisija CO2 pozvao Komisiju da ukine PDV na električne automobile u Uniji sve dok njihov tržišni udio ne dosegne najmanje 30% svih automobila te da predvidi subvencije EU-a za kupnju električnih automobila.

Europa trenutno ima 374.000 javnih punionica, od kojih dvije trećine u samo pet zemalja, Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj. Ljestvicu prema broju punionica predvodi Nizozemska, a slijede je Luksemburg, Njemačka i Portugal s dvoznamenkastim brojem punionica na svakih 100 kilometara ceste. Nakon toga slijedi velik broj zemalja, među kojima je i Hrvatska, s jednom do deset punionica. Kod nas ih je u rujnu prošle godine, prema podatcima ACEA, 2,3, i tu smo bolji od, primjerice, Slovenije i Mađarske, a lošiji od Austrije i Italije.

Hrvatska elektroprivreda je 24. siječnja počela naplaćivati punjenje na javno dostupnim ELEN punionicama na nizu lokacija na autocestama.

Ta polarizacija mogla bi destabilizirati proces elektrifikacije, upozoravaju autori izvješća.

Kako bi držala korak s potražnjom, Europi treba pola milijuna javnih punionica godišnje do 2030. i milijun godišnje nakon toga, rekao je direktor odjela za globalnu energiju i resurse u EY-u Serge Colle.

No, gradnja javne infrastrukture za punjenje uvelike kasni zbog problema s planiranjem i izdavanjem dozvola, rekao je glavni tajnik Eurelectrica Kristian Ruby. “Pozivamo političare na svima razinama da se trgnu i poručujemo im da ambicije zahtijevaju dozvole. Ako želimo realizirati ambiciju vezanu za infrastrukturu za punjenje, trebaju nam dozvole da se bacimo na posao", rekao je Ruby.

Rastuća prodaja električnih vozila povećat će europsku potražnju za električnom energijom za 11 posto godišnje, utvrdili su također autori izvješća.

Kako bi se ublažio rizik za lokalne distribucijske mreže, preporučuju potporu za rješenja pametnog punjenja, kao što su povoljne tarife za punjenje tijekom noći kada je potrošnja energije manja, što bi moglo smanjiti skokove u potražnji električne energije za 21 posto.

Na punionicama ELEN već slijede ta pravila: Cijena za kilovatsat (kWh) u razdoblju više tarife (s PDV-om) na priključcima nazivne snage do 22,1 kW iznosi 2,70 kuna, a u razdobljima niže tarife 2,31 kunu. Punjenje na priključcima nazivne snage od 22,2 kW do 50 kW stoji 3,50 kn (u razdoblju niže tarife 2,90 kn), a punjenje na priključcima nazivne snage iznad 50 kW 4,95 kn (cijena punjenja u razdoblju niže tarife je 4,45 kuna.

Tijekom zimskog računanja vremena viša tarifa računa se od 7 do 21 sat, a niža tarifa od 21 do 7 sati. Kod ljetnog računanja vremena viša tarifa primjenjuje se od 8 do 22 sata, a niža tarifa od 22 do 8 sati.

Anketa Europske investicijske banke o klimi pokazala je da bi se 73 posto Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila pri sljedećoj kupnji odlučili ili za hibridno ili za električno vozilo, dok bi ih se 27 posto i dalje opredijelilo za benzinca ili dizelaša, pri čemu bi stariji radije kupili električni auto, a mlađi benzinca ili dizelaša.

Hibridni električni automobili prvi su se puta u 2021. godini izjednačili s dizelašima na tržištima Europske unije, pokazali su u podatci ACEA. U EU je prošle godine registrirano 1.901.239 novih hibridnih električnih vozila čije baterije puni motor s unutarnjim izgaranjem, čak 60,5 posto više nego u 2020. Time su prvi puta pretekli dizelaše koji su ubilježili 48 registracija manje, te za trećinu manje nego u 2020. godini.

Registracije hibridnih automobila s vanjskim punjenjem (plug-in) poskočile su 71 posto, na oko 880 tisuća.

Proizvođači automobila vide plug-in hibride kao prijelaznu tehnologiju, a ekološke udruge kritiziraju njihovu zelenu reputaciju budući da su istraživanja pokazala da se vozači ipak više oslanjaju na motor s unutarnjim izgaranjem nego na bateriju.

Europska unija planira pooštriti testove emisija ugljičnog dioksida iz plug-in hibridnih automobila, rekla su dva izvora upoznata s tim, nakon kritika da trenutni testovi daju rezultate do četiri puta ispod stvarnih emisija.

Prodaja benzinaca pala je prošle godine u EU 17,1 posto, na 3,88 milijuna, uz 40-postotni tržišni udio, manji za osam postotnih bodova nego u 2020.

Svjetsko tržište električnih automobila snažno je poraslo u 2021. godini, ali europski proizvođači automobila zaostaju za kineskom i američkom konkurencijom, pokazalo je u utorak istraživanje konzultantske tvrtke PwC.

U svijetu je prošle godine registrirano 4,5 milijuna novih električnih automobila, dvostruko više nego u 2020, ali tržišni udio njemačkih proizvođača pao je u posljednjem tromjesečju sa 17 na 14 posto, pokazala je studija PwC-a.

Azijski proizvođači uspješnije su se nosili s krizom u opskrbi poluvodičima od europskih i njemačkih, objasnio je u utorak stručnjak PwC-a za autoindustriju Felix Kuhnert.

To pokazuju i podaci o prodaji, prema kojima su osam od 10 najpopularnijih modela u Kini i SAD-u proizvele azijske ili američke tvrtke. Nijedan europski model nije bio među 10 najpopularnijih u Kini.

Europski brendovi čine tek trećinu električnih vozila koja se prodaju u Kini, Europi ili SAD-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. veljača 2022 12:59