Američka mornarica ovoga je četvrtka na zapovijed svog novog predsjednika Joea Bidena poslala ratni brod USS John McCain, inače baziran u Japanu, kroz Tajvanski tjesnac.
- Naredba da brod prođe kroz tjesnac simbol je predanosti SAD-a zaštiti slobodnog i otvorenog Pacifika – stoji u službenom priopćenju mornarice SAD-a CNN-u, uz napomenu kako se u svakome trenutku akcije u potpunosti poštivalo međunarodno pravo.
Riječ je o prvom konkretnom potezu nove američke administracije prema Kini, za koji brojni geopolitički stručnjaci smatraju da bi se mogao interpretirati kao „stezanje mišića”. Naime, pitanje Tajvana bilo je jedno od ključnih izazova s kojima se Joe Biden planirao 'pozabaviti' po dolasku u Ovalni ured, zbog čega je Kina, pak, prvi tjedan nakon inauguracije u neposrednu blizinu Taipeija poslala čak dvije formacije ratnih aviona kao svojevrsno upozorenje Washingtonu.
Očekivano, plovidbu američke ratne mornarice Tajvanskim tjesnacem Peking doživljava kao čistu provokaciju te upozorava Bijelu kuću kako bi daljnjim potezima mogla narušiti stabilnost cijele regije.
- Dužni smo Tajvanu osigurati čvrstu i nedvosmislenu dvostranačku podršku – poručio je novi državni tajnik Antony Blinken tijekom saslušanja u Senatu prošloga tjedna, a u svom je govoru onda naglasio kako bi Sjedinjene Američke Države Taipeiju trebale osigurati dovoljno obrambenog kapaciteta u slučaju iznenadne agresije.
No, ovo nije prvi takav slučaj. Prema službenim podacima Pentagona, američka je mornarica područjem Tajvanskog tjesnaca samo 2020. godine patrolirala čak 13 puta, što je najveća prisutnost američkih snaga u regiji od 2016. godine, kada je tadašnji predsjednik na odlasku Barack Obama odlučio više pozornosti posvetiti prostoru Kineskog mora. Bidenov potez još jednom je dokazao kako tenzije koje vladaju na relaciji Washington-Peking nisu ovisile samo o Donaldu Trumpu, već da one ispod površine tinjaju već dugi niz godina.
A gdje je EU?
Bruxelles je odahnuo nakon što je Joe Biden položio svoju lijevu ruku na obiteljsku Bibliju i obećao „štititi Ustav SAD-a”, a nitko od europskih dužnosnika nije ni pokušao sakriti visoka očekivanja koja ima od nove administracije i budućih transatlantskih odnosa. Međutim, dok Washington neovisno o smjeni vlasti u Bijeloj kući dodatno zaoštrava odnose s Pekingom, Bruxelles s Kinom gotovo bezuvjetno potpisuje trgovinski sporazum, kojeg se nije libio kritizirati čak ni bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
- Tijekom svog mandata sam u nekoliko prilika pokušao s Kinom dogovoriti uvjete trgovine, ali bi nam svaki put najveća točka prijepora bila njihova nezainteresiranost za poštivanje radničkih prava – poručio je Juncker početkom veljače, kada je gostovao na jednoj virtualnoj konferenciji, a otišao je i korak dalje.
- Ne, ne smatram da bi Europa trebala biti američki pijun u kreiranju politike prema Kini, ali svejedno velikim propustom Komisije smatram činjenicu da nisu održali sastanak s novom administracijom SAD-a i, barem načelno, usuglasili generalna stajališta prije potpisivanja trgovinskog sporazuma. Nema sumnje da se ovo ovilo prilično nesmotreno – rekao je bivši šef Komisije, čime se pridružio sve glasnijim kritikama njegovoj nasljednici Ursuli von der Leyen, kojoj su se posljednjih mjeseci nanizali brojni politički promašaji.