Christos Stylianides: Katastrofe ne poznaju granice, ali ni europska solidarnost
Građani Kvarnera, pripremite se. Danas će vas nadlijetati mnogi kanaderi, a oko 300 vatrogasaca će trčati u vašem susjedstvu. No, ne brinite se. Nigdje ne gori već se na Cresu održava prva međunarodna vatrogasna vježba u povijesti Europske unije, MODEX CRES 2019. Euractiv je razgovarao s prvim čovjekom Europske unije kojeg možete pitati sva pitanja koja se tiču reagiranja u slučaju katastrofa poput: Što napraviti u slučaju opasnosti, požara, poplava ili epidemije?
Povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoc i upravljanje kriznim stanjima Christos Stylianides Goran Mehkek / CROPIX
Christos Stylianides, europski povjerenik za upravljanje krizama i humanitarnu pomoć, posjetio je Hrvatsku i Cres koji će, osim hrvatskih, od 7. do 10. travnja udomaćiti brojne vatrogasne postrojbe iz Grčke, Španjolske, Francuske, Austrije, Rumunjske, Italije i Bugarske.
- Nijedna zemlja se ne može sama nositi s klimatskim promjenama. Nijedna zemlja se ne može sama suočiti s ekstremnim prirodnim katastrofama. Svi smo u istoj situaciji - kaže Stylianides čiji je cilj posjeta bio upravo ojačati međunarodnu suradnju država članica EU u pružanju pomoći i odgovora na prirodne nepogode.
Stylianides se kroz svoje djelovanje i politiku zalaže za aktivnost i sprječavanje u slučaju kriza povezanih s vremenskim nepogodama, bolestima, nedostatka hrane i vode, ne samo na onoj europskoj razini već i na svjetskoj jer kao što tvrdi: 'katastrofe ne poznaju granice'. Upravo zahvaljujući njemu inicijativa Europske unije, Mehanizam za civilnu zaštitu je dobio svoju nadopunu rescEU, kako bi se pružila pomoć u situacijama u kojima postojeći kapaciteti nisu dostatni, a o svemu tome nam je pobliže objasnio u intervjuu.
1. Posljednjih se godina Europska unija suočila s brojnim razornim posljedicama klimatskih promjena poput požara, poplava i velikih temperaturnih eskalacija. Kako se potreba za humanitarnom zaštitom i upravljanjem krizom promijenila u sve veće zahtjeve klimatskih promjena?
Dopustite mi da još jednom kažem da su klimatske promjene stvarne. To nisu lažne vijesti. Svakodnevno vidimo njihove razarajuće učinke. I vidimo ih širom svijeta: šumski požari, poplave, uragani, suše i teške oluje. Vi to dobro znate ovdje u Hrvatskoj gdje ste iskusili ekstremne prirodne pojave kao što su poplave i oluje.Ove su katastrofalne pojave povećane u učestalosti i intenzitetu. I mnogo puta se događaju istovremeno. To je teška stvarnost. Klimatske promjene mogu pogoršati postojeće prijetnje i imaju ozbiljne posljedice na društva, posebice na ona ranjiva društva i ona u sukobima. Svi ovi čimbenici dovode do većih migracija, gladi, nesigurnosti za hranu i vodu. Prema podacima iz Svjetskog izvješća o nestašici hrane za 2019. godinu više od 110 milijuna ljudi bi moglo iskusiti nedostatak hrane. Takva stvarnost dovodi do povećanja humanitarnih potreba širom svijeta. Zato je Europska unija preuzela vodeću ulogu u rješavanju humanitarnih kriza širom svijeta. Zaista sam ponosan, ne samo kao europski povjerenik za humanitarnu pomoć, već i kao europski građanin, da je naša Europska unija svjetski humanitarni donator broj jedan s proračunom većim od dvije milijarde eura godišnje.
Istovremeno, povećan broj prirodnih katastrofa kao posljedica klimatskih promjena povećalo je pritisak na naš europski sustav civilne zaštite, kao i na nacionalne kapacitete koji trebaju ponuditi odgovor na katastrofe. Nepredvidljivost katastrofalnih pojava čini pripremu i reagiranje na njih složenijim i skupljim procesom. Nijedna se zemlja ne može sama nositi s klimatskim promjenama. Nijedna zemlja se ne može sama suočiti s ekstremnim prirodnim katastrofama. Svi smo u istoj situaciji. Dakle, ova nova stvarnost nam govori da "posao kao i obično" jednostavno više nije opcija. Zbog toga, na moju inicijativu, Europska unija nadograđuje svoj sustav civilne zaštite putem programa rescEU kako bi se ojačale naše mogućnosti zajedničkog odgovora i europska solidarnost.