Christos Stylianides: Katastrofe ne poznaju granice, ali ni europska solidarnost

Građani Kvarnera, pripremite se. Danas će vas nadlijetati mnogi kanaderi, a oko 300 vatrogasaca će trčati u vašem susjedstvu. No, ne brinite se. Nigdje ne gori već se na Cresu održava prva međunarodna vatrogasna vježba u povijesti Europske unije, MODEX CRES 2019. Euractiv je razgovarao s prvim čovjekom Europske unije kojeg možete pitati sva pitanja koja se tiču reagiranja u slučaju katastrofa poput: Što napraviti u slučaju opasnosti, požara, poplava ili epidemije?
Povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoc i upravljanje kriznim stanjima Christos Stylianides
 Goran Mehkek / CROPIX

Christos Stylianides, europski povjerenik za upravljanje krizama i humanitarnu pomoć, posjetio je Hrvatsku i Cres koji će, osim hrvatskih, od 7. do 10. travnja udomaćiti brojne vatrogasne postrojbe iz Grčke, Španjolske, Francuske, Austrije, Rumunjske, Italije i Bugarske.

- Nijedna zemlja se ne može sama nositi s klimatskim promjenama. Nijedna zemlja se ne može sama suočiti s ekstremnim prirodnim katastrofama. Svi smo u istoj situaciji - kaže Stylianides čiji je cilj posjeta bio upravo ojačati međunarodnu suradnju država članica EU u pružanju pomoći i odgovora na prirodne nepogode.

Stylianides se kroz svoje djelovanje i politiku zalaže za aktivnost i sprječavanje u slučaju kriza povezanih s vremenskim nepogodama, bolestima, nedostatka hrane i vode, ne samo na onoj europskoj razini već i na svjetskoj jer kao što tvrdi: 'katastrofe ne poznaju granice'. Upravo zahvaljujući njemu inicijativa Europske unije, Mehanizam za civilnu zaštitu je dobio svoju nadopunu rescEU, kako bi se pružila pomoć u situacijama u kojima postojeći kapaciteti nisu dostatni, a o svemu tome nam je pobliže objasnio u intervjuu.

1. Posljednjih se godina Europska unija suočila s brojnim razornim posljedicama klimatskih promjena poput požara, poplava i velikih temperaturnih eskalacija. Kako se potreba za humanitarnom zaštitom i upravljanjem krizom promijenila u sve veće zahtjeve klimatskih promjena?

Dopustite mi da još jednom kažem da su klimatske promjene stvarne. To nisu lažne vijesti. Svakodnevno vidimo njihove razarajuće učinke. I vidimo ih širom svijeta: šumski požari, poplave, uragani, suše i teške oluje. Vi to dobro znate ovdje u Hrvatskoj gdje ste iskusili ekstremne prirodne pojave kao što su poplave i oluje.Ove su katastrofalne pojave povećane u učestalosti i intenzitetu. I mnogo puta se događaju istovremeno. To je teška stvarnost. Klimatske promjene mogu pogoršati postojeće prijetnje i imaju ozbiljne posljedice na društva, posebice na ona ranjiva društva i ona u sukobima. Svi ovi čimbenici dovode do većih migracija, gladi, nesigurnosti za hranu i vodu. Prema podacima iz Svjetskog izvješća o nestašici hrane za 2019. godinu više od 110 milijuna ljudi bi moglo iskusiti nedostatak hrane. Takva stvarnost dovodi do povećanja humanitarnih potreba širom svijeta. Zato je Europska unija preuzela vodeću ulogu u rješavanju humanitarnih kriza širom svijeta. Zaista sam ponosan, ne samo kao europski povjerenik za humanitarnu pomoć, već i kao europski građanin, da je naša Europska unija svjetski humanitarni donator broj jedan s proračunom većim od dvije milijarde eura godišnje.

Istovremeno, povećan broj prirodnih katastrofa kao posljedica klimatskih promjena povećalo je pritisak na naš europski sustav civilne zaštite, kao i na nacionalne kapacitete koji trebaju ponuditi odgovor na katastrofe. Nepredvidljivost katastrofalnih pojava čini pripremu i reagiranje na njih složenijim i skupljim procesom. Nijedna se zemlja ne može sama nositi s klimatskim promjenama. Nijedna zemlja se ne može sama suočiti s ekstremnim prirodnim katastrofama. Svi smo u istoj situaciji. Dakle, ova nova stvarnost nam govori da "posao kao i obično" jednostavno više nije opcija. Zbog toga, na moju inicijativu, Europska unija nadograđuje svoj sustav civilne zaštite putem programa rescEU kako bi se ojačale naše mogućnosti zajedničkog odgovora i europska solidarnost.

2. Budući da već postoji Mehanizam EU za civilnu zaštitu, zašto je potreban program rescEU i koja je razlika između dviju inicijativa EU-a? Kako program rescEU može doprinijeti sadašnjem Mehanizmu za civilnu zaštitu?

RescEU je nadogradnja postojećeg sustava za civilnu zaštitu, koji je, doduše, dosegnuo svoje granice. Uz doprinos država članica kao što je Hrvatska, postojeći sustav je tijekom godina ponudio mnogo. Želim iskoristiti ovu priliku i zahvaliti Hrvatskoj na važnom doprinosu u Mehanizmu za civilnu zaštitu.

Ali naš postojeći sustav je stvoren u neko drugom razdoblju kada je kao takav bio dovoljan. U svjetlu povećane učestalosti prirodnih katastrofa morali smo se prilagoditi novoj stvarnosti. Osigurati da su naša društva i naši građani bolje zaštićeni. Zato sam i predložio rescEU.

Europski građani očekuju akciju i rješenja za razumne probleme. RescEU izravno odgovara na ta očekivanja. Kao prvo, rescEU ulaže više u odgovor na katastrofu, primjerice poboljšana je oprema kroz povećano financiranje iz EU. Program omogućava jaču zajedničku sposobnost kako bi spriječili, te kako bi se pripremili i odgovorili na katastrofe. Kao takav, rescEU ulaže u prevenciju i pripravnost. Ne morate biti liječnik da biste znali da je prevencija bolja od liječenja. Bez jake prevencije i spremnosti nikakva oprema za borbu protiv nepogode neće biti dovoljna. Štoviše, rescEU će stvoriti zajedničku kulturu prevencije. Na kraju, rescEU je "sigurnosna mreža" koja se aktivira u iznimnim okolnostima, kada su nacionalni kapaciteti preopterećeni.

RescEU je politika utemeljena na tri temeljna europska načela: solidarnost, zaštita europskih građana i spašavanje života. Ona nas zbližava i jača solidarnost.

3. Kolika je važnost međunarodne suradnje u pružanju civilne zaštite danas? Kako Europska unija može poboljšati suradnju sa zemljama na globalnoj razini?

Međunarodna suradnja je nužna jer kako što sam već napomenuo nijedna zemlja se ne može boriti protiv prirodnih katastrofa sama bez obzira na to koliko je moćna ili samodostatna. Mehanizam civilne zaštite Unije bio je primjer učinkovite suradnje ne samo na europskoj razini, već i na međunarodnoj razini. Kao što znate, naš Mehanizam čine 28 država članica uključujući Norvešku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Tursku i Island.

U proteklim godinama, Mehanizam je intervenirao i koordinirao međunarodni odgovor na neke od najrazornijih katastrofa i složenim hitnih situacija kao što je epidemija ebole u zapadnoj Africi i Demokratskoj Republici Kongo, požari u Čileu, sukob u Ukrajini i potres u Nepalu. Štoviše, samo u 2018.godini naš je mehanizam aktiviran 11 puta kako bi pružio pomoć izvan EU-a. Najnoviji primjer je odgovor na katastrofalni ciklon Idai u Mozambiku. Uz resecEU jačamo i već dovoljno jaku međunarodnu suradnju.

Europa se u više navrata odazvala na pozive SAD-a za pomoć pružanjem satelitske analize putem našeg satelitskog sustava Copernicus. Tijekom poplava u Louisiani 2016. godine, tropskog ciklona “Harvey” u Teksasu, uragana “Irma” na Floridi prošle godine, te tijekom ciklona “Michael”. Copernicus je vrlo moderan i jedinstven sustav koji pruža satelitske karte koji su vrlo korisne za utvrđivanje razmjera katastrofe i posljedično pomažu u reagiranju i pomoći.

4. Činjenica je da su u kriznim situacijama uzrokovanim prirodnim katastrofama ili ljudskim aktivnostima, humanitarne organizacije i volonteri među prvima djelovali na terenu kako bi pružili pomoć. Kako Europska unija pridonosi zaštiti volontera i doprinosi njihovim specifičnim potrebama?

Prije svega, želim odati počast svim humanitarnim radnicima i onima koji prvi reagiraju, koji mnogo puta djeluju pod iznimno teškim uvjetima i riskiraju svoje živote kako bi spasili živote drugih. Vidio sam na terenu entuzijazam i veliko djelo stotina volontera u mojim misijama. Europska komisija blisko surađuje s našim partnerima, međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama koje raspoređuju volontere kako bi osigurali njihovu zaštitu. Podržavamo obuku volontera i pružamo savjete o sigurnosnoj situaciji, kao i procjenu rizika u zemljama u kojima volonteri rade. Sigurnost naših djelatnika i volontera uvijek je prioritet i o tome nema pregovora.

5. Kako potaknuti građane da se uključe u programe pomoći u krizama?

Naši volonteri su okosnica europske solidarnosti, oni su lice europske solidarnosti. Unutar i izvan Europe. Oni su najbolji ambasadori europske ideje i zbog toga su solidarnost i volonterstvo u središtu europskog projekta.

Prepoznajući to, Europska komisija je nastojala je to još više ojačati otvaranjem svih mogućnosti za volontiranje. Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker je 2016. godine najavio osnivanje Europskih snaga solidarnosti. Cilj ove inicijative je ponuditi tisućama mladih priliku da se uključe u aktivnosti solidarnosti, uključujući osnivanje vlastitih projekata solidarnosti kako bi dali značajan doprinos društvu istovremeno razvijajući njihove vještine.

Od 2021. godine Volonteri za humanitarnu pomoć EU, program koji je posebno osmišljen za poticanje volontiranja na polju humanitarne pomoći, bit će integrirani u inicijativu Europskih snaga solidarnosti, čime će se ponuditi put Europljanima koji će biti spremni volontirati i pokazati solidarnost ranjivim društvima i ljudima u potrebi. Ohrabrujem europske građane, osobito mlade, da se uključe i postanu dio Europskih snaga solidarnosti.

6. Kako vježbe obuke civilne zaštite, kao što je EU Modex, mogu doprinijeti zaštiti i obrazovanju građana u zaštiti od vremenskih nepogoda ili drugih opasnosti?

Prije svega, želim zahvaliti hrvatskoj vladi i tijelima civilne zaštite koji su ugostili obuku EU Modex na otoku Cresu. To pokazuje predanost Hrvatske našem zajedničkom cilju: imati snažan i dobro opremljen europski sustav civilne zaštite. Ova vježba je jedna od najvećih i najimpresivnijih europskih vježbi civilne zaštite posvećena isključivo postrojbama za gašenje požara. Pruža jedinstvenu priliku da na jednom mjestu okupite vatrogasne postrojbe na zemlji i u zraku, iz različitih država te da zajedno radite i vježbate. Dobro osposobljeni i dobro opremljeni stručnjaci i timovi neophodni su za snažan i učinkovit europski sustav odgovora na prirodne katastrofe. Ključna je razmjena stručnosti i znanja, kao i poboljšanje i jačanje vještina kroz zajedničke vježbe.

EU u potpunosti podupire organiziranje vježbi civilne zaštite, poput ove na otoku Cresu, kako bi se dodatno unaprijedile vještine timova za civilnu zaštitu. Te vježbe osiguravaju da ljudi i oprema budu spremni raditi brzo i učinkovito prilikom stvarnih hitnih situacija. Zato što je naš cilj spasiti živote.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. svibanj 2024 17:06