Predsjedništvo

Davor Božinović: reforma Schengena i hrvatski ulazak odvijaju se paralelno

Francuska je za odustanak od obvezujućih migrantskih kvota, da članice izaberu između primanja migranata i financijske pomoći


Podpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović

 Damir Krajac/Cropix

Države EU-a složile su se u četvrtak da će šengenskim prostorom upravljati putem redovitih ministarskih sastanaka, čime će se ojačati političko upravljanje tim prostorom slično kao što sastanci eurozone usmjeravaju gospodarsku politiku, objavila je Francuska.

Ministri su se na sastanku u Lilleu složili s drugim francuskim prijedlogom da se postupno počnu izrađivati planovi kojima bi se reformirala pravila azila u Uniji. Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin je dodao da se s tim planovima odugovlačilo zbog nesuglasica između država članica.

Pitanja nacionalne sigurnosti, valova migracija i pandemije koronavirusa dovela su do ponovnog pojavljivanja graničnih kontrola unutar područja Schengena, ali i kritika njegovog funkcioniranja.

Time je u pitanje doveden projekt koji je svojedobno bio slavljen kao veliko postignuće Europe u njenoj integraciji nakon Drugog svjetskog rata.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, obraćajući se europskim ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa u srijedu prije sastanka, objasnio je da će takozvano “Šengensko vijeće” ocjenjivati kako područje funkcionira, ali i donositi zajedničke odluke i olakšati koordinaciju u kriznim razdobljima.

”Ovo vijeće može postati lice snažne, zaštitničke Europe koja je u stanju upravljati vlastitim granicama i stoga i vlastitom sudbinom”, rekao je Macron.

Inauguracijski sastanak vijeća održat će se kada se europski ministri pravosuđa i unutarnjih poslova sljedeći put sastanu 3. ožujka, najavio je Darmanin na tiskovnoj konferenciji. Na tom bi se Vijeću raspravljalo i odlučivalo o pitanjima koja nadilaze tehničku dimenziju funkcioniranja šengenskog sustava i raznih tehničkih kriterija. Vijeće bi nadziralo primjenu šengenske pravne stečevine i na političkoj razini usmjeravalo i poticalo države na brže otklanjanje nedostataka utvrđenih u evaluacijama, koje bi provodila Europska komisija.

Prostor Schengena najveće je područje bez granica u svijetu koje omogućuje slobodno kretanje ljudi iz 26 europskih zemalja.

Države članice EU-a u prosincu su prošle godine usvojile zaključke kojima su potvrdile da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije. Odluka o ulasku mogla bi biti donesena za vrijeme francuskog predsjedanja.

Na pitanje hoće li Hrvatska trebati čekati završetak reformi šengenskog prostora ili taj proces može ići paralelno, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je odgovorio da će to ići paralelno. “Apsolutno može ići paralelno”, rekao je Božinović, dodajući da se Hrvatska sama za to izborila. “Prije se govorilo prvo reforma pa onda proširenje Schengena, ali mi smo jasno pokazali da smo u svim tehničkim elementima spremniji od puno država koje su već članice Schengena i sve ono što smo napravili tijekom naših priprema pokazuje da je Hrvatska dobitak za Schengen”, rekao je ministar Božinović. Istaknuo je da su najvažniji hrvatski argumenti za brzi ulazak u Schengen to što je prošla puno strože evaluacije od onih koje su prolazile sadašnje članice.

Božinović je rekao kako očekuje da će Vijeće EU-a uskoro poslati u Europski parlament nacrt odluke o primanju Hrvatske i da tamo očekuje živahnu raspravu i potporu za hrvatsko pridruživanje.

Odluku o primanju neke zemlje u Schengen donose države članice konsenzusom, a prije toga moraju zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje nije obvezujuće.

Pakt o migracijama

Kada je riječ o paktu o migracijama i azilu, oko kojeg već godinama nema suglasnosti država članica zbog spornih obvezujućih kvota, Francuska predlaže postupni, etapni proces usvajanja. Prva etapa bila bi dogovor da se svi koji ulaze u EU popišu i provjere. Više u tekstu koji je objavio Euractiv.com.

Francuska se zauzima da se odustane od obvezujućih migrantskih kvota i predlaže da se državama članicama prepusti izbor između primanja migranata i financijske pomoći za njihovo zbrinjavanje.

Obvezujuće kvote su predložene kako bi se rasteretilo države članice na vanjskim granicama i tako pokazala solidarnost s državama koje zbog svog zemljopisnog položaja najviše trpe zbog masovnog priljeva migranata. Ali taj prijedlog već godinama nailazi na žestok otpor i glavni je razlog zastoja u reformiranju europske politike azila. Francuska, koja predsjedava Vijećem EU-a, zauzima se za odmak od spornog koncepta obvezujućih kvota i predlaže da premještanje migranata bude na dobrovoljnoj osnovi, odnosno da migrante primaju samo one zemlje koje to žele, a ostale bi trebale davati financijski doprinos za njihovo zbrinjavanje.

“Solidarnost mora biti obvezna, a države članice moraju imati izbor između primanja migranata i pružanja financijske pomoći”, izjavio je u četvrtak francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin prije početka neformalnog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica u Lilleu.

Francuski prijedlog podržava i Njemačka. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zauzela se po pitanju primanja migranata za 'koaliciju voljnih' i podržala pristup francuskog predsjednika Macrona, koji je u srijedu navečer na sastanku s ministrima unutarnjih poslova EU-a rekao da je 12 članica spremno dobrovoljno sudjelovati u tome.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. listopad 2022 15:18