Donald Trump, još uvijek aktualni predsjednik SAD-a, nakon punih 18 dana negiranja rezultata ovogodišnjih predsjedničkih izbora, svom je ljutom političkom rivalu konačno odobrio početak tranzicije, čime je neslužbeno priznao gorki poraz.
Prema informacijama 'iza kulisa' turbulentnih tjedana u Bijeloj kući, 45. predsjednik SAD-a i jedan od tek nekolicine u novijoj povijesti koji su izgubili utrku za drugi mandat, podlijegao je pritisku svog savjetnika bivšeg guvernera New Jerseyja Chrisa Christieja, koji je njegov pravni tim ovoga vikenda i javno prozvao „nacionalnom sramotom” zbog širenja neutemeljenih optužbi o izbornoj prevari.
Trump je početkom tjedna nevoljko ovlastio ključnu federalnu agenciju da počne surađivati s Bidenovim timom kako bi tranzicija vlasti prošla što je moguće glađe.
„Današnja odluka potreban je korak prema početku rješavanja izazova koji stoje pred našom nacijom.” poručio je Yohannes Abraham, šef Bidenova tranzicijskog tima, u službenom priopćenju.
Novoizabrani predsjednik Joe Biden, koji prema Ustavu SAD-a na dužnost službeno stupa 20. siječnja 2021. točno u podne, ovih je dana razgovarao i s predsjednicima institucija Europske unije i NATO-a kako bi što prije počeo popravljati štetu koju je transatlantskim odnosima nanijela prethodna administracija.
U telefonskom razgovoru sa šeficom Europske komisije Ursulom von der Leyen, Biden je još jednom potvrdio svoju predanost revitalizaciji transatlantskih odnosa, a bitno drugačiji ton razgovora s ključnim strateškim partnerima Europske unije promptno je zamijetila i prva žena EU.
„Bilo je divno pričati s novoizabranim predsjednikom Bidenom. Ovo je novi početak europsko-američkog globalnog partnerstva. Zajedničkim snagama možemo oblikovati globalnu agendu temeljenu na suradnji, multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkim vrijednostima.” optimistično je poručila von der Leyen, dajući naslutiti olakšanje koje su brojni europski dužnosnici osjetili nakon proglašenja pobjednika.
„Izgradimo snažno partnerstvo” izjavio je na Twitteru predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nakon telefonskog razgovora s novim predsjednikom Joeom Bidenom, kojem je uručio i pozivnicu za sudjelovanje na posebnom summitu 27 čelnika članica EU u Bruxellesu sljedeće godine.
Budući 46. predsjednik SAD-a telefonski je porazgovarao i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, britanskim premijerom Borisom Johnsonom te glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom kojem je poručio kako za razliku od svog prethodnika, i dalje vjeruje u nužnost zajedničke obrane i Članka V Saveza.
Europski dužnosnici željno iščekuju stav kojeg će Biden i njegova administracija zauzeti prema gorućim globalnim pitanjima, poput Brexita, Iranskog nuklearnog sporazuma i jačanja vojnog arsenala Kine na Dalekom istoku.
Uoči američkog praznika Dana zahvalnosti, novi je predsjednik objavio i prva imena svoje buduće administracije, a na Starom kontinentu najviše je pozornosti zaokupilo ime Antonyja Blinkena, novog državnog tajnika, koji se tijekom služenja u vladi Baracka Obame dokazao kao veliki eurofil, multilateral i globalist.
S obzirom na to da svijet kojeg će nova američka administracija naslijediti izgleda bitno drugačije od one koju je gotovo bilo koja vlada do sada preuzela, s velikom se dozom sigurnosti može očekivati da će najveći fokus prve faze Bidenovog tima biti posvećen domaćim pitanjima, poput sanacije pandemije koronavirusa i njezinih ekonomskih posljedica. Iz prvog paketa kadrovskog rješenja kojeg je novi predsjednik objavio, može se zaključiti kako se okružio kompetentnim ljudima s mnogo iskustva u portfeljima koji su im se dodijelili, ali se teško može predvidjeti u kojem će se smjeru njihov budući angažman kretati; hoće li biti fokusiran za zadržavanje statusa quo, hoće li se vratiti „na staro” ili će hrabro zakoračiti prema naprijed koje je zbog globalnih izazova trenutno vrlo nesigurno i nepoznato. Njihove će odluke i prvi potezi u velikoj mjeri ovisiti i o konačnom ishodu izbora za američki Kongres, čiji će se rezultati čekati do siječnja 2021., a u kojem bi Bidenovi demokrati mogli izgubiti većinu.
Međutim, na globalnom planu, Trumpova vlada ulaže ogroman trud kako bi prije odlaska povukla poteze od kojih će demokrati po dolasku teško moći odustati bez političkih posljedica. Nove sankcije Kini, zaoštravanje situacije prema Iranu i jačanje uloge države Izrael na štetu Palestinaca (Biden je poznati zagovaratelj rješenja „dvije države”), mogli bi jako suziti manevarski prostor nove administracije, osobito ako ključne geopolitičke odluke bude morala donositi uz „tvrdu kohabitaciju” senatskih republikanaca.
Analitičari tvrde da bi Joe Biden oštru politiku svog prethodnika mogao iskoristiti kao „pregovaračku udicu” kojom bi Teheranu nametnuo oštrije kriterije za poštivanje Iranskog nuklearnog sporazuma. No, u tom bi slučaju oštriji stav trebali zauzeti i europski partneri koje je nagli izlazak Washingtona iz tog paketa nepotrebno šokirao.
Europska unija trlja ruke što Bidenovom administracijom ponovno dobiva jakog zaštitnika s one strane Atlantika. Međutim, u slučaju da Bruxelles četiri godine Bidenove administracije ne iskoristi za jačanje vlastite uloge na geopolitičkoj sceni, što je i sama Ursula von der Leyen po dolasku na čelo Komisije optimistično najavljivala, Europi bi se moglo dogoditi da 2024. dočeka na vjetrometini geopolitičkih trendova nad kojima sama nema nikakvu kontrolu.