Fond za oporavak i otpornost suočava se s brojnim problemima i prije prvih isplata

Europska komisija mogla bi naići na neočekivane izazove u isplati prve rate sredstava povijesnog Fonda za oporavak i otpornost vrijedan 800 milijardi eura. Naime, s obzirom na to da bi nacionalni parlamenti država članica mogli istovremeno odobriti svoje Nacionalne planove za oporavak i otpornost, moglo bi se zagušiti globalno tržište na kojem se EU planira zadužiti za spomenuti iznos.

Fond koji je prošloga srpnja diljem EU bio dočekan kao povijesni dogovor država članica ne ide po planu. Njegova provedba je spora, nekoliko članica sumnja u veličinu dogovorene omotnice, zbog čega u pojedinim nacionalnim parlamentima, poput Njemačke i Poljske, dolazi do problema u ratifikaciji preduvjeta za zajedničko zaduživanje na globalnom tržištu kapitala, a instrument su „ocrnile” i poteškoće u izradi nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Ispostavilo se da na svakom koraku pokušaja njegove brze provedbe Europa nailazi na nove neočekivane prepreke.
Prema vlastitom rasporedu, Komisija bi članicama prvu ratu, tj. 13 posto ukupnog iznosa alociranog svakoj državi EU, trebala isplatiti čim Vijeće potvrdi Nacionalne planove oporavka i otpornosti čiji je krajnji rok krajem travnja. Institucije EU očekuju da bi sve članice mogle istovremeno poslati svoje planove na kontrolu, čime bi se mogao zakomplicirati postupak evaluacije. No, ako se evaluacija bude odvila prema planu, uplate bi trebale početi u drugoj polovici srpnja 2021.
Johannes Hahn, povjerenik Komisije zadužen za proračun EU, ove je srijede rekao da će za 13 posto predfinanciranja dogovorenih bespovratnih sredstava biti potrebno oko 45 milijardi eura. Prema njegovoj procjeni, Europska komisija bi se mjesečno mogla zaduživati za iznos između 15 i 20 milijardi eura, čime bi se godišnje ukupno generirala suma od 150 milijardi eura.

Vodeće korisnice ovoga fonda, Španjolska i Italija kojima je prvi val pandemije covida-19 zadao posebno težak udarac, u bespovratnim bi sredstvima apsorbirale gotovo 20 milijardi eura.
Komisija procjenjuje da će joj za evaluaciju Nacionalnih planova oporavka i otpornosti biti potrebno dva mjeseca (do kraja srpnja), nakon čega će Vijeću trebati još mjesec dana da ocijeni prijedloge država članica.
Međutim, taj bi hodogram dodatno mogla zakomplicirati presuda njemačkog Ustavnog suda o stimulusu EU.

Do danas je ukupno 17 država članica odobrilo odluku Europske unije o zajedničkim resursima, što je tehnički preduvjet da se Komisija u ime svih članica EU zaduži na globalnom tržištu za iznos od 800 milijardi eura.

Zajam

Poteškoće s kojima se prijestolnice EU već suočavaju u pokušaju dobivanja predfinanciranja mogle bi se i dodatno zakomplicirati ako države članice istovremeno apliciraju i za povoljne zajmove koje im Komisija nudi u sklopu Fonda.
Naime, u slučaju da se odluče za tu financijsku konstrukciju, zemlje bi mogle tražiti 13 posto predujma istovremeno koristeći povoljne zajmove.

Unatoč tome, Hahn je novinarima poručio kako bi prve isplate trebale biti „rješive”. U slučaju da neće biti dovoljno sredstava za sve predfinanciranje za koje zemlje EU apliciraju, objašnjava austrijski povjerenik, članice će se podijeliti kako bi dobile traženi dio ili u srpnju ili u rujnu, zato što tržišta u kolovozu ulaze u „ljetnu blokadu”.

S obzirom na to da bi većina članica svoje Nacionalne planove oporavka i otpornosti mogle poslati istovremeno, Hahn je upozorio kako će se prioritet u alociranju predfinanciranja dati prema zaslugama, tj prema kvaliteti plana kojeg su dostavile Komisiji.

Nakon travnja

Iako se od članica očekuje da svoje planove oporavka predaju do kraja ovoga mjeseca, izvor blizak Komisiji potvrdio je da rok od 30. travnja „ipak nije zapisan u kamenu”, zbog čega bi neke zemlje svoje prijedloge ipak mogle poslati i nakon tog datuma.
- Za nas je najvažnija kvaliteta – objasnio je izvor iz EU, priznavši kako očekuje da neće sve članice ispoštovati zadani rok.
Do danas, niti jedna članica EU nije predala konačni plan oporavka. Zemlje koje su otišle najdalje u svojim nacrtima su Španjolska, Grčka i Portugal.

Fleksibilnost koju je Komisija ponudila članicama mogla bi smanjiti šansu „uskog grla” u prvim isplatama predfinanciranja. Međutim, Hahn je ipak novinarima napomenuo kako će mehanizmi Komisije biti spremni do kraja lipnja, kako bi se već u srpnju mogli početi zaduživati na globalnom tržištu.

Drugi izvor iz EU redakciji Euractiva je istaknuo da Komisija trenutno radi na strategiji diverzificirane isplate kako bi se „izbjegao scenarij u kojem ne bi bilo dovoljno novaca za podmirivanje potreba traženih sredstava”.