Zajednička deklaracija Europske unije o Turskoj, o kojoj će se raspravljati i na summitu Europskoga vijeća ovoga tjedna, ne predstavlja uravnoteženi pristup prema Ankari kojeg je državama članicama obećao šef diplomacije EU Josep Borrell, smatraju Grčka i Cipar.
Grčki mediji javljaju da obje zemlje tekst deklaracije smatraju „problematičnim” te da primjećuju brojna odstupanja od pristupa „mrkve i batine” koju je Europska komisija najavila početkom ovoga tjedna.
U nacrtu deklaracije, koji je 22. ožujka dospio pod budno oko Reutersovih novinara, piše da će čelnici EU zemalja raditi „na zajedničkom mandatu s ciljem modernizacije carinske unije”, referirajući se pritom na trgovinski sporazum EU i Turske iz 1995. godine kojim bi se mogle obuhvatiti usluge, javne nabave i poljoprivredna dobra.
Nacrt tvrdi da Turska zaslužuje „češći diplomatski kontakt” i veću financijsku potporu zbog milijuna sirijskih izbjeglica na svom teritoriju.
Također, napominje se da će ekonomske sankcije i dalje ostati na stolu u slučaju da se Ankara odluči na potez kojim narušava strateški interes Europske unije.
Cipar nacrtu ponajviše zamjera što se u trenutnom obliku deklaracije uopće ne spominju kršenja ljudskih prava u Turskoj, dok Atena tvrdi da dokument ne predstavlja „ravnotežu mjera” koju je visoki predstavnik Borrell najavio početkom tjedna u svom izvješću.
Redakcija Euractiva je u međuvremenu saznala kako nekolicina država članica na čelu s Mađarskom, Maltom i Bugarskom nije bila oduševljena rigidnošću Borrellova izvješća, zbog čega su od Komisije tražile da se u novom nacrtu ublaži ton kojeg EU zauzima prema Turskoj.
Bugarski veleposlanik pri Europskoj uniji Dimitar Tsantschev svojim je partnerima u Vijeću za vanjske poslove ovoga ponedjeljka rekao da je „Bugarskoj izuzetno važno da Zajednička izjava EU i Turske o migraciji bude jasna i u potpunosti primjenjiva. Europsko financiranje izbjeglica u Turskoj mora se nastaviti.”
Velika mrkva
EU je Turskoj u sklopu zajedničke izjave iz 2016. godine namijenila dvije rate od po tri milijardi eura, a „kucnuo je čas” i za treću ratu tog iznosa. Bugarska smatra da Turska poštuje svoju stranu dogovora, zbog čega bi trebalo raditi na očuvanju spomenutog mehanizma.
Međutim, problemi koje EU ima s Turskom nadilaze bilateralne odnose između Bruxellesa i Ankare. Čelnici zemalja EU priznaju da buduće korake dogovaraju u bliskoj suradnji sa saveznicima u Washingtonu. Naime, turska nabava ruskih S-400 raketa veliki je „kamenčić u cipeli” SAD-a, no američki državni tajnik Antony Blinken tvrdi da je „Turska, unatoč političkim razmiricama posljednjih godina, i dalje vrijedan partner SAD-a”, zbog čega Washington i NATO pod svaku cijenu Tursku žele zadržati u svom savezu.
Kritičari tvrde da je predsjednik Joe Biden od Europe tražio da pitanje Turske zadrži „ispod radara” zbog sve očitijih trzavica na relaciji Zapad-Rusija. No, Grčka i Cipar sebe smatraju najvećim kolateralnim žrtvama mijena na geopolitičkoj karti svijeta.