- Povjerenje u neovisnost hrvatskog pravosuđa među građanima i tvrtkama je jedno od najnižih na razini Europe - kazao je to danas povjerenik za pravosuđe Europske komisije Didier Reynders, na seminaru za medije kojeg ovih dana na temu vladavine prava organizira predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj u Fažani.
Reynders se, naime, oslonio na izvješće o vladavini prava za cijelu Europsku uniju koje je javnosti predstavljeno lani u rujnu, a bavi se učinkovitošću, kvalitetom i neovisnošću pravosudnog sustava, antikorupcijskog okvira i pluralizma medija. Novo izvješće će biti predstavljeno uskoro, u srpnju, kada će se znati je li hrvatsko pravosuđe napravilo iskorake.
- U našem prvom izvješću koji smo radili lani dobra je vijest da je Hrvatska u zadnjih nekoliko godina napravila iskorake. Primjerice, primijetili smo napredak u smanjenju zaostalih predmeta i poboljšanju elektroničke komunikacije na sudovima, ali još uvijek hrvatsko pravosuđe doživljava ozbiljne izazove u pogledu učinkovitosti i kvalitete. Državno sudbeno vijeće i
Državno odvjetničko vijeće, samostalna i neovisna tijela, suočavaju se s izazovima kako na adekvatan način ispunjavati svoj mandat zbog nedostatka sredstava, kao i zbog činjenice da je smanjen broj sudaca i državnih odvjetnika. Ovim vijećima također nedostaje nadograđeni informacijski sustav koji omogućio bi im da učinkovito provjere izjave o imovini sudaca i državnih odvjetnika - objasnio je belgijski povjerenik.
Kao dobar primjer hrvatskog pravosuđa naveo je centraliziranu poštansku dostavu sudskih dokumenata. Međutim, istaknuo je nedostatak specijaliziranih financijskih istražitelja u Državnom odvjetništvu. Osvrnuo se i na borbu protiv korupcije te slobodu medija.
- I dalje postoje nedostaci u zakonodavstvu i praksi borbe protiv korupcije. Još uvijek nisu provedene važne inicijative za jačanje etičnosti i integriteta osoba na najvišim izvršnim funkcijama i saborskih zastupnika te za reguliranje lobiranja. Korupcija je još uvijek osobito problematična na lokalnoj razini zbog strukturnih nedostataka okvira za osiguravanje integriteta nositelja lokalnih funkcija i upravljanje lokalnim poduzećima u državnom vlasništvu - kazao je Reynders.
Istaknuo je i da se na razni cijele Europske unije svjedoči velikom broju tužbi protiv novinara, prijetnjama pa čak i fizičkim napadima što može utjecati na uredničku politiku, ali i rad istraživačkih novinara. Isto tako, Agencija za elektroničke medije, koja je regulator audiovizualnih medija, funkcionira transparentno, ali nije u potpunosti zaštićena od političkog utjecaja u odnosu na postupak odabira članova njezinog tijela upravljanja.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Za kraj, kazao je kako je u Hrvatskoj sudjelovanje građana u odlučivanju još uvijek na niskim granama. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Malenica u kratkim je crtama predstavio što Nacionalni programa oporavka i otpornosti znači za hrvatsko pravosuđe.
- Iako je broj neriješenih predmeta značajno smanjen u proteklom razdoblju, dugotrajni postupci u određenim vrstama predmeta, kao i visok stupanj nepovjerenja građana u pravosuđe, dovoljan su razlog za daljnje napore i ulaganje upravo u smjeru povećanja učinkovitosti i stjecanja povjerenja građana u pravosudni sustav, kazao je Malenica.
Naveo je niz primjera što sve namjeravaju napraviti. To su primjerice reforma parničnog postupka kroz propisivanje rokova okončanja postupka na pojedinoj instanci suđenja, uređenje sporova male vrijednosti kao pisanih postupaka, održavanje ročišta na daljinu i uvođenje obveznog tonskog snimanja sudskih rasprava te reforma kaznenog postupka kroz uvođenje tonskog snimanja i e-komunikacije, održavanja ročišta na daljinu, video-linka za saslušanje okrivljenika smještenih u kaznenim tijelima. Također će se informatizirati postupanje u zemljišnim knjigama pa će se zbirka isprava voditi isključivo elektronički, što će ubrzati postupanje sa zemljišnoknjižnim predmetima, a strankama će omogućiti da dobiju preslike zbirke isprava elektronički, ali i automatski bez potrebe postupanja zemljišnoknjižnih službenika.
Što se tiče borbe protiv korupcije, Malenica je naveo da je tijeku donošenje nacionalnog strateškog dokumenta u području borbe protiv korupcije do 2030., a digitalizacijom će se unaprijediti sustav koordiniranja provedbe nacionalnih strateških dokumenata u ovom području.
- Ovo je prilika kojom ćemo ojačati naše institucije i gospodarstvo zaključio je Malenica i dodao kao je na njihovom području najbitnije jačanje neovisnosti pravosuđa i borba protiv korupcije.
Na seminaru sudjeluju predstavnici europskih institucija, hrvatske vlasti, ministri pravosuđa Finske i Portugala, te niz sugovornika i stručnjaka iz tih dviju država članica. Naime, Finska je već godinama među čelnim državama kada je riječ o primjeni vladavine prava, modernizaciji pravosudnog sustava i percepciji javnosti o sudovima i neovisnosti sudaca. Portugal je, pak, postavio vladavinu prava kao jednu od glavnih odrednica tijekom svog trenutnog predsjedanja Vijećem Europske unije.