Ministri unutarnjih poslova zemalja članica sastali su se u utorak u Luxembourgu, a na dnevnom redu je bilo i pitanje migracija. Između ostaloga, razgovaralo se i o privremenom mehanizmu spašavanju migranata na moru, koji su 23. rujna dogovorile četiri zemlje - Njemačka, Francuska, Italija i Malta. Riječ je o srednjemediteranskoj migrantskoj ruti.
Dogovor ne predviđa kvote nego bi zemlje članice koje to žele na dobrovoljnoj osnovi prihvatile migrante spašene na moru. Finsko predsjedništvo EU-a želi da se taj mehanizam proširi na 20-tak zemalja.
"Ja bih istaknuo, bez obzira što je ova inicijativa usmjerena na srednjemediteranski smjer, da su po prvi put razmatrana sva tri smjera i istočnomediteranski i zapadnomediteranski i mislim da je postignuto razumijevanje da nam treba sveobuhvatni pristup", rekao je ministar Božinović.
"Postoje države, među kojima je i Hrvatska, koje od početka ukazuju na važnost istočnomediteranskog smjera jer njime dolazi najveći broj migranata i, u konačnici, mi smo država koja među državama članicama EU-a nakon Grčke i Cipra trpi najveći pritisak", istaknuo je Božinović.
"Ono što je naš fokus i što smo u ove dvije godine uspjeli iskomunicirati jest da je ruta koja ide preko Hrvatske potencijalno ona kojom može doći najveći broj migranata. Mi tome svjedočimo svaki dan i siguran sam da je ta poruka postala jasna svima, pa i onima koji to u početku nisu čuli", rekao je Božinović odgovarajući na upit hoće li se i Hrvatska pridružiti tom dogovoru s Malte.
Grčka je, prema podacima UN-a, ponovno postala glavni ulaz za migrante - od početka ove godine u tu je zemlju stiglo preko 45 tisuća migranata. U kolovozu ove godine zabilježen je najveći mjesečni broj dolazaka od 2016. godine kada je zahvaljujući dogovoru EU-a i Turske drastično smanjen broj migranata preko istočnomediteranske rute. S druge strane, u odnosu na broj stanovnika najveći pritisak sada trpi Cipar.