Jens Stoltenberg: Bit će posljedica ako Rusija ponovno napadne Ukrajinu

Postoje razlozi za zabrinutost zbog ruskog gomilanja trupa u blizini Ukrajine, ali ne treba sumnjati u odlučnost NATO-a da "brani sve saveznike u regiji", rekao je glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg u ekskluzivnom intervjuu za EURACTIV.

"Šaljemo jasnu poruku Rusiji da će biti posljedica ako ponovno upotrijebi vojnu silu protiv Ukrajine", rekao je Stoltenberg u razgovoru neposredno prije posjeta Latviji i Litvi 27. i 28. studenog i sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi koji će se vjerojatno usredotočiti na Rusiju.

Međutim, na pitanje što će NATO učiniti ako Rusija napadne Ukrajinu, Stoltenberg, koji će otputovati na Baltik s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, navodi da je "prvi zadatak spriječiti da se to dogodi".

Upitan s kakvim bi se posljedicama Rusija mogla suočiti ako bi krenula u napad na Ukrajinu, šef NATO-a je, ne navodeći detalje, naveo ekonomske, financijske i diplomatske.

Stoltenberg je potvrdio da je Rusija grupirala tešku vojnu opremu, tenkove i borbeno spremne postrojbe u blizini Ukrajine.

Isto tako, među diplomatima EU i NATO-a u Bruxellesu nema sumnje da je bjelaruski moćnik Aleksandar Lukašenko namjerno potaknuo migrantsku krizu na granicama EU uz potporu Kremlja.

"Nema izvjesnosti kad je riječ o namjerama Rusije, ali znamo da su koristili vojnu silu protiv Ukrajine", rekao je Stoltenberg na pitanje o zabrinutosti da bi Kremlj mogao koristiti krizu na bjelaruskoj granici kao dimnu zavjesu za pripremu vojne akcije protiv Kijeva.

"To su učinili 2014. godine, još uvijek okupiraju Krim, nastavljaju destabilizirati istočnu Ukrajinu i Donbas, pokrenuli su nekoliko kibernetičkih napada na Ukrajinu i bili su odgovorni za hibridne aktivnosti protiv Ukrajine - i sada vidimo vrlo agresivnu retoriku,” rekao je.

"Ako sve ovo obuhvatite, postoje razlozi za zabrinutost", rekao je, dodajući kako "ne bi trebalo biti nesporazuma oko NATO-ove odlučnosti i predanosti obrani svih saveznika u regiji".

"Pojačana vojna prisutnost NATO-a na istočnom boku Saveza izravna je posljedica ruske upotrebe sile protiv Ukrajine", rekao je Glavni tajnik, ističući borbene skupine NATO-a pripravne za djelovanje u Poljskoj i baltičkim državama te povećanu potrošnju na obranu.

Na pitanje planira li NATO pojačati vojne sposobnosti na istočnom krilu, Stoltenberg je rekao da će Savez "stalno procjenjivati potrebu daljnje prilagodbe pozicioniranja”.

"Mislim da demonstriramo snažnu volju za prilagodbom NATO-a odgovarajući na zahtjevnije sigurnosno okruženje", dodao je.

Finska, bliska partnerica na krajnjem sjeveru, ali ne i članica NATO-a, kontrolira vanjsku kopnenu granicu EU-a s Rusijom dugu 1300 kilometara i postoji zabrinutost da bi se slična situacija s migrantima mogla i tamo dogoditi u doglednoj budućnosti.

Upitan kako bi NATO reagirao u slučaju da Moskva započne sličnu 'hibridnu operaciju' slanja izbjeglica u velikom broju preko rusko-finske granice, Stoltenberg je rekao da će NATO "dijeliti informacije i najbolje prakse kako bi se mogao nositi s hibridnim i kibernetičkim napadima”.

Izvan okvira?

Čelnici NATO-a prvi su se put 2019. godine dogovorili da se jače usredotoče na izazov kineskog "rastućeg međunarodnog utjecaja" i vojne moći, što se od tada pretvorilo u delikatan čin balansiranja.

Američka perspektiva Kine, zemlje sa snažnom vojnom nazočnošću u Indo-Pacifiku, postupno je pronašla put u percepciju europskih saveznika, ali mnogima više odgovara etiketirati Rusiju kao 'prijetnju', a Kinu kao 'izazov', izbjegavajući tako Moskvu i Peking strpati u isti koš.

Upitan može li trenutna sigurnosna situacija biti rezultat NATO-vog gubitka primarnog fokusa na Rusiju, Stoltenberg je rekao da "nemamo luksuz birati terorizam ili Rusiju ili Kinu".

"Proteklih smo godina vidjeli ogromnu transformaciju NATO-a ulažući mnogo manje sredstava u misije i operacije izvan područja poput Afganistana, a mnogo više u kolektivnu obranu u Europi", rekao je.

"Nije riječ o premještanju NATO-a u Aziju, već treba uzeti u obzir da je za našu sigurnost ovdje važno što se događa ondje", rekao je bivši norveški premijer.

"Moramo shvatiti da se svi suočavamo s globalnim izazovima, tako da ideja da možemo razlikovati ili pokušati ograničiti prijetnje na određena geografska područja više ne funkcionira, sada vrijedi isprepletenost", dodao je.

Upitan strahuje li da bi u tom slučaju Washington mogao polagano prebaciti europsku sigurnosnu odgovornost na Europljane i sve više preusmjeriti fokus na Indo-Pacifik, šef NATO-a je naglasio da će "NATO ostati regionalni savez".

"Ova se regija suočava s globalnim izazovima koji su približili NATO kineskoj granici", rekao je Stoltenberg, osvrnuvši se na nasrtljivost Pekinga kad je riječ o kibernetičkim, svemirskim i sustavima i balističkih raketa koji bi mogli doseći Europu.

Također je pozdravio nedavno predstavljenu indo-pacifičku strategiju EU-a, koja je također prepoznala potrebu za "pojačanim razmještajem mornarice" članica EU u regiji.

No, Stoltenberg nije želio nagađati što bi NATO učinio ako bi se jedna od članica EU, koja je članica NATO-a, suočila s prijetnjom dok je raspoređena u Indo-Pacifiku.

"To apsolutno ovisi o tome s kakvom bismo se situacijom suočili, ali NATO neće postati globalni savez i NATO-ov Članak 5 se odnosi na Europu ili Sjevernu Ameriku", naglasio je.

“Kao što smo vidjeli, ponekad trebamo djelovati izvan naših granica – prvi je put bila Bosna i Hercegovina, NATO saveznici su otišli u Irak i Siriju, a NATO je dio globalne koalicije koja je porazila ISIS (teroristička skupina Islamska država), iz istog razloga zbog kojeg smo otišli u Afganistan", zaključio je.

Bez soliranja

U svjetlu debate o strateškoj autonomiji EU-a, Stoltenberg je naglasio da je NATO bio glavni pružatelj sigurnosti u krizama proteklih godina. "NATO je tu - od BiH, Kosova, Libije do Afganistana - to je strateška solidarnost", dodao je

"Vjerujem u stratešku solidarnost, što znači da ne vjerujem samo u Sjevernu Ameriku, ne vjerujem samo u Europu, vjerujem u Sjevernu Ameriku i Europu zajedno", rekao je Stoltenberg, dodajući da je "percepcija važnija od ideje da bismo trebali djelovati sami u sve konkurentnijem svijetu”.

Povodom predstavljanja Strateškog kompasa, prvog nacrta mogućeg izgleda buduće vojne strategije EU, glavni diplomat bloka Josep Borrell naglasio je da bi Europa trebala postati pružatelj sigurnosti.

Međutim, istočni Europljani, s članicama koje se više oslanjaju na transatlantske veze, istaknuli su da bilo koji novi vojni koncept EU-a ne bi trebao biti na štetu NATO-a, već njegova dopuna.

Stoltenberg je odbio komentirati sadržaj Strateškog kompasa EU, naglašavajući da teče proces ažuriranja Strateškog koncepta NATO-a.

"Pozdravljamo europske napore u obrani, apsolutno, da. Ne pozdravljamo udvostručavanje, nove strukture koje se glože oko istih snaga", rekao je šef NATO-a upitan o obrambenim ambicijama EU-a.

Rekao je da će više europskih sposobnosti, uključujući vojne projekte u okviru Strukturirane stalne suradnje EU-a (PESCO) i Europskog obrambenog fonda (EDF), naići na "srdačnu dobrodošlicu" jer će se to smatrati "načinom za pružanje novih sposobnosti koje trebamo."

"Te bi sposobnosti trebale biti dostupne operacijama NATO-a, imamo dobar primjer zajedničkog djelovanja EU-a i NATO-a na razvoju nove višenamjenske sposobnosti za punjenje gorivom u zraku", zaključio je Glavni tajnik Saveza.