Summit demokracija jedna je od ne tako loših ideja koje je američki predsjednik Joe Biden zagovarao od dolaska na vlast u siječnju ove godine, a i nešto ranije. Pa se ta priča pretvorila u ozbiljno natjecanje tko će biti pozvan na summit, a tko ne.
Konačno se broj sudionica popeo na više od sto. I tako je ta ideja naprosto razvodnjena, DR Kongo, Irak, Niger, Papua Nova Gvineja zemlje su koje se teško mogu staviti u kategoriju demokratskih. Irak je tu zbog geopolitičkih razloga, ali tada to više nije summit demokracija nego zemalja koje SAD želi okupiti kako bi formirao zajednicu, koaliciju voljnih - tu su sve male pacifičke i karipske države koje su bile u koaliciji voljnih koja je podržavala katastrofalnu intervenciju u Iraku 2003. godine. Što dijelom daje za pravo kritikama Rusije i Narodne Republike Kine da je riječ o kreiranju novih podjela na globalnoj razini.
Kao i kod svih popisa, uvijek je interesantno vidjeti izostavljene. Primjerice, Alžir, jer se protivi američkoj odluci da prihvati vlast Maroka nad Zapadnom Afrikom. Iako je, nakon promjene vlasti, pozvaniji od Nigera. Nije pozvan ni Maroko, ali zato što je kraljevina. Nema Egipta, Tunisa ni Turske.
Ali je zato pozvana Republika Kina na Tajvanu, nečlanica UN-a, koju priznaje 15 država. Što se uklapa u rezoluciju (neobvezujuću) Europskog parlamenta da je Tajvan, kao otporna i potvrđena demokracija, važan partner.
Potpuno je stradalo slovo H jer pozvani nisu Haiti, Honduras ni Mađarska (Hungary). I sad počinje problem.
Popis pozvanih država, objavljen na mrežnim stranicama američkog Državnog tajništva, navodi da će sudjelovati EU. Kao jedina organizacija. Što je vrijedilo do sastanka ambasadora članica u Bruxellesu u srijedu. Na kojem je mađarski ambasador, kako prenosi Bloomberg, stavio veto na nastup EU na summitu. Budući da je za vanjskopolitičku aktivnost potreban konsenzus svih članica, EU neće biti zastupljena ako se nešto ne dogodi od 9. prosinca kad virtualni summit počinje.
Mađarska je u trajnom sukobu s EU još od početka prošlog desetljeća i dolaska na vlast premijera Viktora Orbána čija je vladavina dovela u pitanje temeljne europske vrijednosti: vladavinu prava, neovisnost pravosuđa, slobodu medija. Dodatni je udarac bila ove srijede odluka savjetnika Europskog suda prema kojoj Europska komisija ima pravo blokirati isplatu sredstava iz Fonda za oporavak i proračuna zemljama koje su optužene za degradiranje demokratskih standarda. Riječ je o 7,2 milijarde eura iz Fonda za oporavak koje bi Mađarska trebala, a još nije, dobiti. Ne zna se kad će i hoće li.
Orbána to dovodi u neugodnu situaciju jer su izbori u proljeće iduće godine, u zemlji jača inflacija i Središnja banka podiže kamatne stope, forinta nije stabilna, a sredstava koja bi trebala pomoći u tom procesu, uključujući i očekivana financijska davanja biračkom tijelu u vidu socijalnih plaćanja, nisu moguća jer novca nema.
Vlada se početkom jeseni zadužila na međunarodnom tržištu što bi moglo otvoriti prostor za isplatu najavljenih poticaja biračkom tijelu, ali mađarski je ekonomski rast u znatnoj mjeri ovisan o sredstvima iz EU. Ujedinjena opozicija može nestanak novca iz europskih fondova iskoristiti kao snažan predizborni argument.
Mađarski je ambasador onemogućio da dvoje lidera EU, Ursula von der Leyen, predsjednica EK i Charles Michel, predsjednik Vijeća EU, govore na summitu u ime EU. I, što je još i važnije, EU se neće moći uključiti u raspravu za formiranje saveza za budućnost interneta. Predstavnik Budimpešte je napao SAD da želi izazvati podjele u EU te da je nužno braniti stratešku autonomiju bloka. Što im nije važno kad je riječ o donošenju zajedničkog stava protiv kršenja ljudskih prava u Hong Kongu pa su blokirali zajedničku odluku.
Gergely Gulyás, šef premijerovog kabineta, potvrdio je, prenosi Euractiv, stavove ambasadora navodeći da, ako Mađarska ne bude pozvana da sudjeluje, ne može biti zajedničkog stava EU.
“Mađarska nema iste ozbiljne demokratske probleme kao Sjedinjene Države”, dodao je. “Ako možemo pomoći, a Amerika misli da joj treba naš savjet, dostupni smo. U Mađarskoj nismo u situaciji u kojoj gotovo trećina biračkog tijela misli da su demokratski izbori namješteni, a nadam se da nećemo biti, bez obzira tko pobijedio na izborima”, dodao je Gulyás.
SAD je tako izazvao problem unutar EU - koji što prije mora riješiti problem donošenja odluka suglasjem. Mađarska diverzija jedan je od najtežih udaraca aktivnostima Unije da postane globalni akter. EU je na summitu trebao iznijeti niz prijedloga i inicijativa koje bi potvrdile blok kao čvrstu točku globalnih demokracija.
Dodatni je problem što je SAD pozvao Poljsku, zemlju koja se nalazi pod istim pritiskom EU kad je riječ o pitanju odnosa prema europskim vrijednostima. Ali, Poljska nema veza s Rusijom i NR Kinom i snažno se oslanja na SAD u pitanjima sigurnosti. Što potvrđuje da američka odluka nije bila bazirana na jedinstvenim nego kriterijima koji su odgovarali američkim interesima. Što dodano nagriza vjerodostojnost summita.
Na Zapadnom Balkanu bilo je teške diplomatske borbe jer do posljednjeg se trenutka nije znalo tko će sve biti pozvan. Srbija nije smjela dozvoliti da ondje bude Kosovo bez nje. Washington je to riješio pragmatično, pozvao je obje države. Summit tako neće vidjeti samo BiH. Zbog Milorada Dodika. Usudio bih se reći dijelom i zbog Dragana Čovića, koji podržava Dodika.
Kosovo je tako, uz Republiku Kinu na Tajvanu, jedina nečlanica UN-a pozvana na summit. Koji je, nažalost, zbog svega navedenog, pretrpio ozbiljan deficit prije nego je počeo.