Opet dokumenti

Komisija za otvaranje pregovora s Tiranom i Skopljem, Srbiji preporuka za dva klastera

Povjerenik za proširenje Várhely našao se pod kritikama da favorizira Srbiju, a da na svaki način odmaže Sjevernoj Makedoniji
Slijeva: Mađarski premijer Viktor Orbán, povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi i Werner Hoyer, predsjednik EIB
 Ludovic Marin

Europska komisija (EK) je u utorak ponovila ocjenu da Albanija i Sjeverna Makedonija ispunjavaju uvjete za početak pregovora, Srbija je spremna za otvaranje dva pregovaračka klastera, a Bosna i Hercegovina slabo ili nikako napreduje u ispunjavanju kriterija za približavanje EU-u. EK je u Strasbourgu usvojila godišnji paket o proširenju, koji uključuje izvješća o napretku šest zemalja zapadnog Balkana i Turske.

Povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi istaknuo je da Sjeverna Makedonija i Albanija ispunjavaju sve kriterije za otvaranje pristupih pregovora i izrazio nadu da će zemlje članice dati zeleno svjetlo do kraja ove godine. Istu su ocjenu te dvije zemlje dobile i prošle godine, ali među članicama EU-a, koje jednoglasno moraju odobriti svaki korak u procesu pristupanja, nema suglasnosti.

Najprije je Francuska, da bi se uopće moglo razgovarati o nastavku proširenja, tražila novu metodologiju u pregovaračkom procesu, što je prošle godine i učinjeno, a onda je Bugarska počela blokirati Sjevernu Makedoniju zbog pitanja koja zadiru u nacionalni identitet Makedonaca. Komisija nastoji posredovati između Sofije i Skoplja, ali zasad bez ikakva uspjeha.

Crna Gora i Srbija, koje su već dulje u pregovaračkom procesu, prihvatile su novu metodologiju pregovora, prema kojoj više nema otvaranja pojedinačnih poglavlja, nego je 35 pregovaračkih poglavlja razvrstano u šest tematskih klastera. Pregovori o svakom otvaraju se ili zatvaraju kao cjelina, nakon ispunjavanja mjerila, a ukupni napredak u pregovorima ovisi o napretku u prvom ključnom klasteru koji obuhvaća poglavlja pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i sigurnost, financijski nadzor, javne nabave i statistiku. Taj klaster se prvi otvara i zadnji zatvara u pregovaračkom procesu. Ostali klasteri su unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi.

EK u izvješću navodi da je Srbija ispunila uvjete za otvaranje 3. i 4. klastera - konkurentnost i inkluzivni rast i zelena agenda i održiva povezanost. Srbija je dosad od 35 otvorila pregovore u 18 poglavlja, a samo su dva zatvorena. Crna Gora ima otvorena sva poglavlja, ali samo tri privremeno zatvorena.

Prije objave ovogodišnjeg paketa o proširenju, u javnost su procurile informacije da povjerenik Olivér Várhelyi favorizira Srbiju i odmaže Sjevernoj Makedoniji. Portal Politico nedavno je objavio opsežan članak u kojem se poziva na više neimenovanih dužnosnika europskih institucija i na analizu internih dokumenata i u kojem teško optužuje mađarskog diplomata, bliskog premijeru Viktor Orbánu za pristranost i favoriziranje Srbije.

Politico navodi da su najbliži suradnici povjerenika Várhelyija, koje je osobno odabrao, pokušali izbrisati ili razvodniti kritike u službenim dokumentima o demokratskim nedostatcima u Srbiji. U članku se ističe da Várhelyi ima nepravedan pristup prema Sjevernoj Makedoniji, jer Orbánova vlada podržava nacionalno-konzervativnu oporbu u toj zemlji. Bivši premijer Nikola Gruevski iz sada opozicijske stranke VMRO-DPMNE pred makedonskim je pravosuđem pobjegao u Mađarsku koja ga ne želi izručiti.

Povjerenik Várhely je na te prozivke odgovorio da je paket usvojen kolektivnom odlukom EK-a.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, EK u izvješću navodi da ta zemlja i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, jer nije provela odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Sud je utvrdio da je izborni zakon diskriminatoran jer se po njemu pripadnici nacionalnih manjina ne mogu kandidirati za članove predsjedništva. Isto tako nisu provedene ni brojne odluke ustavnog suda BiH koje se odnose na predstavljanje konstitutivnih naroda.

“Uključivi proces izborne reforme, kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima koji će eliminirati sve oblike neravnopravnosti diskriminacije u izbornom procesu od najveće je važnosti”, kaže se u izvješću.

Svih šest zemalja zapadnog Balkana Bruxelles je ponovno je pozvano da učine napredak u provedbi reformi, posebice u području vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Najgore izvješće opet ima najstarija kandidatkinja Turska, koja je pristupne pregovore otvorila s Hrvatskom u listopadu 2005. Turska se već godinama udaljava od EU-a i pregovori su u potpunom zastoju.

Ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović izjavila je da je novi Izveštaj EK o napretku Srbije objektivan i ''jedan od boljih'' u posljednjih nekoliko godina, kao i da je evidentiran napredak Srbije u svim oblastima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2021 13:27