Rodna ravnopravnost

Obrazovanje na prvom mjestu kako bi se doznala istina o rodno uvjetovanom nasilju

Čak 27 % građana EU-a smatra da u određenim situacijama postoji opravdanje za spolni odnošaj bez pristanka, silovanje

Helena Dalli, povjerenica za ravnopravnost 

 Jennifer Jacquemart

Jedna je od prepreka u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja što ono još uvijek nije u potpunosti prepoznato kao društveni problem. Velik broj Europljana i dalje vjeruje da je ta vrsta nasilje prvenstveno obiteljski problem što ima štetan učinak na žrtve. Neke od njih zbog toga se ne usude progovoriti o nasilju i prijaviti ga, a one koje to učine ponekad se čak i optužuje da su ga same izazvale.

Žrtve se prečesto ispituje jesu li svojim ponašanjem ili izazovnim odijevanjem potaknule počinitelja, iz čega proizlazi da je postojao opravdan razlog za napad. To mijenjanje fokusa nije rijetko. Čak 27 % građana EU-a smatra da u određenim situacijama postoji opravdanje za spolni odnošaj bez pristanka. No spolni odnošaj bez pristanka je silovanje.

Ne postoji opravdanje za rodno uvjetovano nasilje i nasilje u obitelji. Postizanje jedinstvenog stava o tom problemu nije jednostavno zbog toga što je sklonost traženju takvih opravdanja duboko ukorijenjena u našoj kulturi. Primjerice, neka remek-djela umjetnosti i književnosti podupiru takvo razmišljanje uvodeći element ljepote u opise pokušaja silovanja.

Dobar primjer za to priča je o Dafni i Apolonu. U Ovidijevoj verziji epa, nakon što ga pogodi Kupidova strelica, Apolon se ne može oduprijeti ljubavi prema nimfi i stoga ne odgovara za svoje ponašanje. Uplašena Dafna bježi pred Apolonom koji je progoni. Iako se Dafna naposljetku preobrazi u lovoriku kako bi se spasila od napada, ona je tim činom prisilno ušutkana i svedena na objekt Apolonove želje.

Mijenjanje društva i uklanjanje iskrivljenih stajališta o rodno uvjetovanom nasilju treba započeti u okviru ranog odgoja i obrazovanja, uključujući spolni odgoj, te podupirati ulaganjem u sveobuhvatan pristup javne politike „nulte tolerancije prema nasilju”. Društveni pokreti, kao što je #MeToo pokazali su se kao veliki pokretači promjena.

Taj je pokret pomogao milijunima žena da smognu hrabrosti i progovore. Europska komisija daje doprinos informiranju šire javnosti kampanjama kao što su #SayNoStopVAW i UNiTE pod pokroviteljstvom UN-a. Problemu rodno uvjetovanog nasilja napokon se posvećuje veća pozornost, no za njegovo su rješavanje potrebne opsežne promjene.

U tome bi trebao sudjelovati i puno veći broj muškaraca. Stvarna promjena u načinu razmišljanja moguća je samo uz doprinos svih nas. Jednako je važno surađivati s počiniteljima, među ostalim kako bi ih se spriječilo u ponavljanju kaznenih djela. Ispravni pristup tom problemu od presudne je važnosti. Programi za počinitelje moraju osigurati širu edukaciju o rodno uvjetovanom nasilju i njegovima učincima te ograničiti intervenciju na liječenje zlouporabe opojnih droga ili problema s mentalnim zdravljem.

Kad je riječ o zaštiti žrtava, moramo ih zaštititi od sekundarne viktimizacije, koja je rezultat lošeg razumijevanja rodno uvjetovanog nasilja. Svaka država članica EU-a mora više ulagati u osposobljavanje stručnjaka, uključujući suce, policijske službenike i socijalne radnike kako bi mogli postavljati ispravna pitanja i prepoznati znakove upozorenja.

Europska mreža za pravosudno osposobljavanje dobiva 11 milijuna eura godišnje iz proračuna EU-a te je u prošlosti organizirala seminare o rodnom i obiteljskom nasilju, o seksualnom iskorištavanju u trgovanju ljudima te o pravima žrtava u slučajevima nasilja nad ženama i djecom.

Naše razumijevanje rodno uvjetovanog nasilja mora pratiti razvoj novih tehnologija. Prema anketi iz 2020. godine, 58 % djevojčica doživjelo je uznemiravanje na internetu, a 50 % njih izjavilo je da ga češće doživljava na internetu nego na ulici što je trend koji je posljednjih godina u porastu. Tijekom pandemije i ograničenja kretanja provodili smo više vremena na internetu što je dodatno povećalo svijest o važnosti sigurnog internetskog okruženja.

Rodno uvjetovano nasilje može se događati bilo gdje – u školi, na radnom mjestu, ulici ili na internetu. Utječe na zdravlje i dobrobit pojedinca te ograničava njihovu mogućnost za uspjeh u društvu. Ono nije neizbježan i neodvojiv dio neke kulture i može se spriječiti. Prvi korak prema iskorjenjivanju nasilja njegovo je prepoznavanje. Upravo to Europska komisija namjerava učiniti s predstojećim prvim zakonodavnim prijedlogom o suzbijanju i sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji.

Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama pozivamo i vas da pridonesete iskorjenjivanju rodno uvjetovanog nasilja. Budite svjesni tog problema i ukazujte na njega u svojem društvenom krugu. Izrazite svoj stav o nasilju.

Potrebna nam je potpora svih građana kako bismo iskorijenili tu pošast.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2021 11:41