Poštovani gospodine povjereniče Lenarčič!
Sudeći prema vašem razgovoru sa slovenskim dopisnicima u Bruxellesu (kako piše ljubljansko Delo), odnosi Hrvatske i Slovenije prešli su u područje “kriznog upravljanja”. Naime, kako stoji u opisu poslova Vašeg portfelja u Europskoj komisiji, Vi biste se trebali baviti “kriznim situacijama”. Možda je Vaša procjena da su odnosi Ljubljane i Zagreba potonuli u duboku krizu pa je nužno da se angažirate. Meni se čini da tomu ipak nije tako. Koliko je poznato, niti jedna od tih dviju vlada se nije obratila Komisiji za pomoć u rješavanju neke elementarne nepogode ili slično.
Stoga se postavlja pitanje: zašto se s pozicije europskog povjerenika miješate u bilateralni odnos dviju država?
Koliko je poznato, niti jedna od njih nije tražila Vaše posredovanje niti angažman.
Na žalost, ovo nije prvi put da se slovenski povjerenici, koji bi prema opisu svog posla trebali biti nastupati s europskih, a ne nacionalnih pozicija, izravno miješaju u hrvatsko-slovenske odnose: u listopadu prošle godine gospođa Violeta Bulc je pozvala slovensku vladu da blokira ulazak Hrvatske u Schengen.
Vi sada predlažete da se dvije zemlje opet obrate Europskom sudu. "Teško mi je zamisliti da postoji bilo koji drugi put do rješenja ovog spora osim puta u kojem bi odlučio netko treći”, rekli ste, kako prenosi Delo. Dakle, Vi kao europski povjerenik smatrate da dvije članice nisu u stanju riješiti svoj problem. Iako Sud EU poziva te iste dvije zemlje da “lojalno surađuju na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora sukladno međunarodnom pravu”.
Poštovani gospodine Lenarčič,
Vašim ste istupom samo potvrdili da Slovenija, koju očito otvoreno predstavljate u ovom slučaju, ne želi bilo kakav dogovor, što je jedna od europskih vrednota, već da odluku treba nametnuti netko treći. Isti je rječnik na dan donošenja presude koristio slovenski ministar vanjskih poslova Miro Cerar koji je rekao da je potreban “pritisak”. Na Hrvatsku. Što također ozbiljno odudara od europskih standarda i vrednota.
Ipak, Vaša izjava ide korak dalje i postavlja pitanje: je li arbitražni sporazum obvezujuć za obje strane. Jer, to je za Sloveniju krucijalno pitanje. U kojem odbija sve racionalne, legalne i logične argumente.
O tome uistinu Sud EU ne bi imao što raspravljati. Da Vas podsjetim, temeljem pravila Arbitražnog suda, nakon što obje strane u sporu iznesu pismeno i usmeno svoje argumente više nemaju pravo kontaktirati suce. To je zabranjeno. Slovenska agentica je razgovarala sa slovenskim sucem, pričala mu kako će mu dati dodatne dokumente, što je zabranjeno. To je otkriveno. Slovenija niti u jednom trenutku nije zanijekala da je djelovala nezakonito. Ali je tražila da se arbitraža nastavi iako je Hrvatska iz nje istupila.
Članak 10 Arbitražnog sporazuma: “Obje stranke uzdržat će se od bilo kakvog postupka ili izjave koji mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda”. Konačno, sama je Slovenija prošle jeseni potvrdila u izvješću Odbora za kontrolu obavještajnih službi da su postojali izravni, nedopušteni razgovori agentice i suca. Da ne spominjem kako se u proljeće 2015. godine tadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec javno hvalio kako ima informacije da će Slovenija dobiti u arbitraži sve što želi.
Kao kuriozum navodim da je Ronny Abraham, sudac Međunarodnog suda pravde, kojeg je Slovenija imenovala nakon što je njezin sudac Jernej Sekolec istupio, nakon nekoliko dana odstupio. “U priopćenju Suda stoji kako je prihvatio biti sudac u ovom postupku jer se nadao da će na taj način vratiti povjerenje Hrvatske i Slovenije u arbitražni postupak i da će to omogućiti normalan nastavak rada suda. S obzirom da je shvatio da se to u ovom trenutku ne može postići sudac Abraham odlučio se povući iz postupka te je dodao da u ovom trenutku “nije prikladno” da obnaša dužnost suca u ovom postupku”.
Sud EU je jasno definirao da je Hrvatska provela sve međunarodno pravne korake da istupi iz arbitraže. I niti na jednom mjestu ne navodi da je arbitražna presuda obvezujuća. Stoga čudi Vaš poziv objema stranama da pitaju Sud je li presuda obvezujuća.
Na žalost, gospodine Lenarčič, time ste narušili ugled povjerenika jer ste umjesto presumirane nepristranosti pokazali više nego jasnu pristranost u korist Slovenije.
Potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica je na presudu reagirala sljedećim riječima: “Sada je očito da su hrvatske vlasti bile u pravu. Mi smo uvijek zagovarali bilateralno rješenje”.
Bilo bi bolje da ste diplomatski uzdržano i podalje od javnosti sugerirali slovenskoj vladi da pristane na dvostrane pregovore. Kao što to od nje traži Sud EU u presudi.