Portugalsko predsjedanje Vijeća EU na stol stalnih predstavnika država članica stavilo je novi prijedlog o načinu raspodjele dodatnih 10 milijuna doza Pfizer/BioNTechova cjepiva koji će do kraja lipnja, uz već ugovorenih 100 milijuna doza, biti na raspolaganju zemljama EU.
Prema ovome prijedlogu, 70 posto, dakle, ukupno 7 milijuna doza, trebalo bi se raspodijeliti po načelu „pro rata”, tj prema broju stanovnika i količini koje su naručile države od ovog proizvođača. Ostalih 30 posto trebalo bi se podijeliti prema načelu „solidarnih cjepiva” za države koje najviše zaostaju u postupku cijepljenja, dakle, Hrvatska, Estonija, Latvija, Slovačka i Češka. Potonja bi mogla dobiti najmanji broj, nekih 140 tisuća doza.
Ako je suditi prema dosadašnjoj atmosferi, teško je očekivati brzi dogovor oko ovih doza. Za sve vlade država članica, za one koji su procijepili veći broj građana i za one koje u tome zaostaju, svako cjepivo je izuzetno važno.
Na kraju krajeva, sve države zaostaju u odnosu na plan EU da se do kraja ožujka procijepi najmanje 80 posto starijih od 80 godina koji nije izgledno da će se uspjeti ostvariti.
Bez obzira na očekivano ubrzanje i dostave cjepiva u drugom kvartalu, cilj EU da se „do ljeta” procijepi 70 posto građana bit će teško ostvaren. Upravo zato u EU trenutno koriste izraz „do kraja ljeta”, što nije u skladu s onim što se dogovaralo prije dva mjeseca.
Dodatnih 10 milijuna doza, koliko će Pfizer/BioNTech isporučiti do kraja lipnja iz količine koja je trebala biti dostavljena u posljednjem kvartalu 2021., neće puno utjecati na stupanj procijepljenosti u većini država članica. Međutim, znače puno za države u kojima se cijepljenje odvija presporo i može im pomoći uhvatiti korak s drugima.
Upravo zato su „u duhu solidarnosti” i računale na veću količinu iz ovog kontingenta, jer ako bi se ona raspodijelila po kriteriju „pro rata”, razlike između države koje su dobile više cjepiva i onih koje kaskaju u procjepljivanju bit će još veće do ljeta 2021.
Tako ovih 10 milijuna doza može postati još jednom temom razdora u Europskoj uniji, jer nekim članicama može poslužiti kao tek mala pomoć, dok EU može istovremeno napraviti veliku političku štetu ako se dogovor između država ne postigne konsenzusom u doglednom vremenu.
Podsjetimo, Hrvatska je ostala „kratkih rukava” jer je naručivala najviše doza cjepiva AstraZenece koja ne poštuje ugovore te dostavlja znatno manje količine. Ostali su proizvođači više-manje ispoštovali dogovor, s određenim kašnjenjima, koje su ipak male u odnosu na AstraZenecu.
Prema diplomatskim izvorima, Austrija i dalje ustraje na zahtjevu da od ovih dodatnih 10 milijuna doza dobije dio. Međutim, mnoge druge članice taj prijedlog ne žele niti čuti, jer Austrija ne zaostaje u stopi procjepljivanja u onoj mjeri u kojoj zaostaju članice iz istočne EU.
Portugal je predložio da se ubuduće, i od količine koja je naručena prije, odvojio dio „solidarnih cjepiva” kako bi se ona interventno preusmjerila prema članicama koje bi imale procijepljenost ispod 45 posto do ovoga ljeta.