Intervju

Povjerenik Komisije za pravosuđe: "Po duljini sudskih procesa, Hrvatska je među najgorima u EU"

Didier Reynders virtualni je gost današnje sjednice Sabora, na kojoj će zastupnicima predstaviti svoje Izvješće o vladavini prava
”Od Hrvatske smo zatražili da sljedeća sredstva EU investira u digitalizaciju pravosuđa” rekao nam je povjerenik Reynders
 Alexis Haulot

Didier Reynders, povjerenik Europske komisije za pravosuđe, virtualni je gost današnje sjednice Hrvatskog sabora na kojoj će zastupnicima približiti godišnje Izvješće o vladavini prava. Riječ je o reformi koju je Reynders uveo na samome početku svog mandata, zato što je bio zabrinut načinom na koji su se pojedine članice odnosile prema vladavini prava; po njegovom mišljenju, jednom od temeljnih postulata Europske unije. Hrvatska je, tako, 13. članica koju je virtualno posjetio u svojoj turneji, pa smo s njim porazgovarali o stanju pravosuđa u Lijepoj Našoj, žustroj raspravi o vrijednostima i vladavini prava na razini EU i budućim koracima nakon pandemije Covida-19.

Povjereniče, posljednji put smo razgovarali kada ste posjetili Zagreb na početku hrvatskog predsjedanja Unijom. Tada smo još živjeli u blaženom neznanju globalne pandemije. Međutim, tada ste izrazili zabrinutost zbog vladavine prava u nekolicini članica i najavili ste uvođenje godišnjih Izvješća, a prva faza inicijative trebala je biti lansirana na Valentinovo prošle godine. U kojoj je ta inicijativa fazi trenutno?

Cijele smo godine uspješno surađivali ne samo sa svim državama članicama, već i sa svim njihovim dionicima, a plod tog procesa uspješno je objedinjen u prvom ikad godišnjem Izvješću o vladavini prava objavljenom 13. rujna 2020. godine. Naša metodologija bila je vrlo temeljita, a analizirali smo stanje na terenu prema četiri temeljna kriterija; pravosuđe, borba protiv korupcije, pluralnost medija i ravnoteža ustavnog poretka. Ovim intervjuom želim poručiti kako su naša vrata i dalje otvorena za nove sugestije svih zainteresiranih dionika, od udruženja sudaca do nevladinih udruga, koji žele doprinijeti unaprjeđenju vladavine prava u EU, jer će sljedeće izvješće biti objavljeno u lipnju ove godine. Trenutno smo u fazi rasprave s ostalim partnerima na razini EU; otišli smo u Vijeće gdje smo predstavili zaključke kolegama ministrima pravosuđa, a razgovor smo počeli i s Odborom za pravosuđe (LIBE) Europskog parlamenta. Moj virtualni posjet Hrvatskom saboru održava se na točno pola puta „turneje” za vladavinu prava, čiji je glavni cilj popričati ne samo s vladajućom strukturom državama članica, već i s opozicijom i udrugama civilnog društva. Volio bih imati konstruktivni dijalog sa svim dionicima ovoga procesa.

Iz pozicije građana i nas, novinara, djeluje kao da se rasprava o vladavini prava lagano pretvara u svojevrsni kulturološki rat između država članica o definiciji europskih vrijednosti. Jeste li zabrinuti zbog toga?

Zabrinut sam. Zapravo, to je jedan od vodećih razloga zašto sam odlučio postati povjerenik Europske komisije i zašto sam godinama kolege u Vijeću tražio da organiziramo takav konstruktivan proces. Ne smijemo strahovati od otvorene i konstruktivne rasprave o vladavini prava. Mnogo godina raspravljamo o različitim tipovima reformi država članica iz proračuna EU, no ispostavilo se da je rasprava o našim zajedničkim vrijednostima, zapravo, najteža. Da, zabrinut sam zbog mogućeg razvoja situacije, ali se svejedno nadam da ćemo uspjeti ostati u gabaritima konstruktivnog dijaloga u kojeg bismo trebali uključiti i same građane EU. Upravo bismo njima trebali objasniti da, kada razgovaramo o hrvatskim ili poljskim sucima, zapravo razgovaramo o europskim sucima. Da kada želimo unaprijediti vladavinu prava u EU, zapravo, želimo ojačati temelje zajedničkog tržišta Unije. Dužni smo i investitorima omogućiti da, ulaganjem u neku drugu članicu, i dalje ima zaštitu pravnog poretka, kao i svaki drugi građanin EU. Važno je da i samim građanima pošaljemo poruku kako dijelimo iste vrijednosti, kojima branimo njihove temeljne slobode i prava. Konkretno govoreći, želimo osigurati da sve države članice, zakon bude taj koji vodi društvo, a da se on primjenjuje dosljedno i transparentno. Da, imamo različitu povijest i različite kulture, to je jasno samo po sebi, no ono što imamo zajedničko je vrijednost vladavine prava.

Diglo se mnogo prašine o vezivanju vladavine prava uz korištenje proračuna EU. Očekivano, najveći otpor je došao iz Mađarske i Poljske. Kompromis je u konačnici postignut, no mislite li da će on biti dovoljan?

Mehanizam je stupio na snagu početkom siječnja 2021., ali se trenutno nalazimo u fazi analize njegove primjene koja će se korigirati sukladno mogućim problemima. Trenutno radimo na smjernicama kojima bismo objasnili načine na koje se mehanizam može koristiti, jer prvenstveno želimo zaštititi same korisnike europskog proračuna. Primjerice, smatramo nepravednim da se novac obustavi poljoprivrednicima, samo zato što je njihova vlada napravila potez kojeg je Komisija ocijenila problematičnim. Istovremeno, nastavljamo dijalog s Mađarskom i Poljskom. Od njihovih vlada ćemo i dalje tražiti da svake godine naprave ustupke. Postoje i drugi mehanizmi kojima se može kontrolirati zloupotreba novca iz proračuna EU, poput Ureda europskog javnog tužitelja na čelu kojeg je trenutno Rumunjka Laura Kövesi,no on funkcionira na dobrovoljnoj bazi te su u njegov rad uključene samo 22 države članice. Ove godine na raspolaganju imamo još više novaca, koje možemo iskoristiti bitno brže i fleksibilnije. Upravo zato, dužni smo uložiti još veći trud kako bismo taj trošak opravdali građanima EU.

Kako možemo unaprijediti pravosudnu suradnju država članica?

Uvođenjem novih instrumenata. Naime, upravo započinjemo trijalog s Europskim parlamentom i Vijećem EU o uvođenju e-dokaza. Zašto? Kada govorimo o suradnji pravosuđa između država članica, prvenstveno trebamo govoriti o uvođenju digitalnih alata, što podrazumijeva dodatna ulaganja. U brojnim kriminalnim slučajevima, možda čak i u 80 posto njih, tužitelji trebaju pristup e-mailovima, porukama ili ostalim alatima komunikacije. Pokušavamo članicama objasniti da je nužno tužiteljima omogućiti pristup tim dokazima na jednostavan način koji, po mogućnosti, ne traje mjesecima.

Građanima diljem EU dosta je lockdowna i sve se češće pozivaju na svoje građanske slobode. Nekolicina država članica, poput Hrvatske, mjere je uvela bez prethodnog proglašavanja izvanrednog stanja, dok su druge članice, poput Mađarske, izvanredno stanje uvele bez jasnog vremenskog okvira. Brine li vas to glede kohezije europskog pravnog poretka?

Pomno pratimo razvoj situacije od samoga početka pandemije. Od Komisije sam tražio da organizira nadzor svih mjera na koje su se vlade članica odlučile od početka Covida-19, a trenutno nas osobito brine ograničenje slobode kretanja ljudi, usluga i robe. Primjera radi, kada je na granici previše kontrole, dolazi do problema distribucije i onih dobara koja su trenutno od ključne važnosti, poput cjepiva i hrane. Smatramo da je važno osigurati podršku svih političkih aktera u državama članicama, poput opozicije i nevladinih udruga, kako bi svi bili usuglašeni oko mjera koje se uvode. Također, mjere bi trebale moći biti ispitane i na sudovima. Drugi ključni element kojeg tražimo od vlada članica, je da sve mjere imaju jasno vremensko ograničenje, ali moraju biti i proporcionalne opasnosti, moraju biti nužne i ne smiju nikoga diskriminirati. Jučer sam s kolegicom Ylvom Johansson, koja je na čelu unutarnjih poslova EU, poslao otvoreno pismo vladama država članica, u kojem ih molimo da pokušaju osigurati slobodu kretanja ljudi, roba i usluga. Iz pandemije želimo izaći s istim demokratskim sustavom kojim smo u nju ušli, a bilo bi sjajno kad bismo ovu krizu iskoristili i da ga unaprijedimo za budućnost.

Hrvatska je najmlađa članica EU, a nije tajna da je pravosuđe „rak rana” kojom se borimo od samoga početka pristupnih pregovora. Vjerujem da pitate i prosječnog građanina u Hrvatskoj bi vam pravosuđe, uz korupciju, izdvojio kao jedno od vodećih razloga zašto toliko kaskamo za ostalim članicama EU. Koja je Vaša procjena stanja?

Ono što je svakako dobro, a to ću naglasiti i zastupnicima u Hrvatskom saboru danas, jest činjenica da je Hrvatska članica Ureda europskog javnog tužitelja, te da predano i ažurno izvršava sve obveze u borbi protiv korupcije pri korištenju sredstava EU. To smatram dobrim simbolom šire predanosti borbi protiv korupcije, što bi se moglo i iskomunicirati s hrvatskim građanima kojima nedostaje povjerenja u pravosudne organe.

No, na razini nacionalnog pravosuđa postoje problemi. Bitno je uložiti više sredstava u reformu pravosuđa. Vidimo da u teoriji postoje dobri principi, koji se zbog nedostatnog kapaciteta ne provode u praksi. Kvalitetna reforma počinje od samog vrha, kojem se treba osigurati dovoljno financijskog i stručnog kapaciteta. Od Hrvatske smo zatražili da novac EU, koji joj se u sklopu fonda EU za sljedeće generacije daje na raspolaganje, investira u digitalizaciju i stručni kadar, kako bi se skratili sudski procesi. Po duljini procesa ste među najgorima u EU. Ne želimo prijedloge reforma koji samo pišu na papiru. Želimo vidjeti stvarne promjene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 14:12