Izbori

Roberta Metsola s Malte, EPP, nova je predsjednica Europskog parlamenta

Zalagat ću se za Europu, zajedničke vrijednosti demokracije, dostojanstva, pravde, solidarnosti, jednakosti, vladavine prava

 Roberta Metsola nakon izbora

 Patrick Hertzog

Europarlamentarci su u utorak izabrali Robertu Metsolu (Malta, EPP, Europska pučka stranka, HDZ je članica) za predsjednicu Europskog parlamenta do 2024., s 458 glasova u prvom krugu.

Roberta Metsola pobijedila je tri protukandidatkinje u prvom krugu s apsolutnom većinom od 458 od ukupno 690 glasova. Glasanje je bilo tajno i na daljinu. Uoči početka, Kosma Zlotowski (EKR, Poljska) povukao je kandidaturu pa su tako u izbornoj utrci ostale tri kandidatkinje.

Predsjednica Metsola vodit će Parlament u drugoj polovici mandata, do izbora novog saziva na europskim izborima 2024. godine.

Rezultati izbora

1. Roberta Metsola (EPP, Malta): 458

2. Alice Bah Kuhnke (Zeleni/EFA, Švedska): 101

3. Sira Rego (Ljevica, Španjolska): 57

Ukupni broj glasova: 690

Nevažeći listići:74

Apsolutna većina potrebna za pobjedu: 309

Tko je Roberta Metsola?

Rođena na Malti 1979., Roberta Metsola koja je europarlamentarka od 2013. godine najmlađa je predsjednica u povijesti Parlamenta. U studenom 2020. godine postala je potpredsjednica, a nakon smrti predsjednika Sassolija 11. siječnja, privremeno je preuzela predsjedanje Parlamentom. Treća je žena na predsjedničkoj dužnosti Europskog parlamenta, nakon Simone Veil (1979.-1982.) i Nicole Fontaine (1999.-2002.).

U obraćanju odmah nakon izbora, Metsola je istaknula: „Prva stvar koju bih željela učiniti kao predsjednica jest misliti o nasljeđu Davida Sassolija: on je bio borac; borio se za Europu i za nas, za ovaj Parlament. (...) Poštovat ću sjećanje na Davida Sassolija tako što ću se uvijek zalagati za Europu, za naše zajedničke vrijednosti demokracije, dostojanstva, pravde, solidarnosti, jednakosti, vladavine prava i temeljnih prava”.

„Želim da se ljudima vrati osjećaj vjere i entuzijazma za naš projekt. (...) Dragi Europljani, u sljedećim će godinama ljudi diljem Europe tražiti od naše institucije vodstvo i smjer, dok će drugi nastaviti testirati granice naših demokratskih vrijednosti i europskih načela. Moramo se suprotstaviti anti-EU narativu koji se tako lako i brzo širi. Dezinformacije i pogrešne informacije, dodatno pojačane tijekom pandemije, potpiruju olaki cinizam i jeftina rješenja nacionalizma, autoritarnosti, protekcionizma, izolacionizma”, dodala je.

„Europa je nešto potpuno suprotno od toga. Radi se o tome da se svi mi zauzmemo jedni za druge, zbližavajući naše narode. Riječ je o tome da svi mi branimo načela utemeljiteljica i utemeljitelja Europe koja su nas od pepela rata i holokausta dovela do mira, nade i prosperiteta. Prije dvadeset i dvije godine izabrana je Nicole Fontaine. Bilo je to 20 godina nakon Simone Veil. Neće proći još dva desetljeća dok sljedeća žena ne bude stajala ovdje”, poručila je.

Cijeli predsjedničin govor dostupan je ovdje.

Predsjednik ima široke izvršne i predstavničke ovlasti koje su navedene u članku 22. Poslovnika. Uz nabrojane dužnosti, predsjednik ima „sve ovlasti potrebne za vođenje parlamentarnih postupaka i osiguravanje njihovog pravilnog vođenja“. Važan primjer za to su odluke koje su osigurale nesmetano funkcioniranje Parlamenta od početka pandemije bolesti COVID-19.

Članak 14. Ugovora o Europskoj uniji propisuje da Parlament bira predsjednika iz redova svojih članova. Od europskih izbora (univerzalno pravo glasa) 1979., predsjednik obnaša dužnost dvije i pol godine, s mogućnošću obnove mandata. To znači da tijekom jednog saziva Parlament obično ima dva predsjednika. Od uspostave 1952. godine, Parlament je imao ukupno 31 predsjednika. Njih 17 je bilo na dužnosti od prvih europskih izbora 1979. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. listopad 2022 19:51