Unatoč tome što nas je ova godina naučila da se potresi ne mogu predviđati, politički analitičari danas složno najavljuju opasnost od ozbiljnog seizmičkog šoka koji prijeti političkoj karti cijele Europe.
Danas se, naime, sastaju čelnici vodećih europskih konzervativno-nacionalističkih stranaka kako bi razgovarali o mogućnostima okrupnjivanja svog političkog kapitala u Europskom parlamentu. Ako sastanak urodi plodom, nova bi politička grupacija mogla promptno zauzeti titulu druge najveće obitelji u Europskom parlamentu, čime bi se ozbiljno zaprijetilo vladajućoj koaliciji koju trenutno čine pučani, socijaldemokrati i liberali iz Obnovimo Europu.
No, krenimo od početka.
Nedugo nakon što je stranka Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana i službeno finalizirala razvod od Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u EU kojoj pripada hrvatski HDZ i njemački CDU Angele Merkel, Matteo Salvini, čelnik talijanske radikalno desne stranke Lega, uočio je priliku da protrese cijelu Europu koja je ionako trenutno fokusirana na prilično neuspješno nošenje s pandemijom koronavirusa i debakl u nabavi cjepiva.
Nova ideja Europe
Salvini, čija stranka Lega broji čak 28 od 76 talijanskih mandata u Europskom parlamentu te pripada grupaciji Identitet i demokracija (ID), na sastanak je osim mađarskog premijera pozvao i njegovog poljskog kolegu Mateusza Morawieckog iz stranke Pravo i pravda (PiS) koja pripada grupaciji Europski konzervativci i reformisti (ECR) hrvatske zastupnice Ruže Tomašić.
Nakon očekivanog raskola s europskim pučanima, Viktor Orban se našao sam na vjetrometini političkih previranja u EU, zbog čega očajnički traži saveznike ostajući svjestan svog političkog kapitala. Mateusz Morawiecki, s druge strane, frustriran opetovanim opomenama Varšavi koje zbog reforme poljskog pravosuđa gotovo svakodnevno pristižu iz europskih institucija, Uniji želi pokazati svoj vlastiti bunt.
Istovremeno, Salvini trlja ruke zbog nove šanse okrupnjavanja desne struje u EU koja mu je promakla uoči izbora 2019. godine. Kao što se moglo iščitati između redaka njegove recentne izjave, glavni cilj današnjeg sastanka nije razgovarati o novoj grupaciji u EU, već o novoj ideji Europe, koja bi se temeljila na radu, čvrstoj migracijskoj politici, socijalnim davanjima i obiteljskim vrijednostima.
No, u konačnici, u njegovom idealnom scenariju, sastanak bi trebao završiti ujedinjenjem Fidesza s grupacijama ECR i ID, čiji bi cilj bio „vratiti fokus na stvarne vrijednosti Europe”. Prošireni desni blok bi, u tom slučaju, brojao čak 147 zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu, čime bi postali ozbiljna ujedinjena desruptivna opozicija vladajućoj koaliciji tri grupe.
- Današnji sastanak neće biti konačni, već će poslužiti isključivo kao otvaranje šanse za političku suradnju – objasnio je FT-u Jacek Saryusz-Wolski, europarlamentarac iz redova poljskoj PiS-a, napomenuvši da očekuje kako će Morawiecki prvo Fideszu i Legi ponuditi ulazak u ECR.
Kamen spoticanja
Iako politički analitičari pomno prate signale koje Lega, Fidesz i PiS šalju uoči današnjeg sastanka, napominju kako još nema razloga za brigu oko „jačanja europske desnice”, jer postoje velike razlike koje trojac niti nije uspio premostiti ni uoči europarlamentarnih izbora. Glavni kamen spoticanja i dalje ostaje – Rusija.
Za razliku od Salvinija, Orbana, ali i Marine Le Pen, koji ne bi imali ništa protiv bliže suradnje s Kremljom, Morawieckom, premijeru zemlje koja zazire od svakog novog približavanja Moskvi, suradnja s Vladimirom Putinom predstavlja crvenu liniju preko koje nisu spremni zakoračiti.
Pitanje Rusije moglo bi postati osobito izazovno u aktualnom periodu kada pojedine članice EU razmatraju uvođenje cjepiva Sputnjik V, dok se ostale zalažu za nametanje sankcija Moskvi zbog slučaja Alekseja Navaljnija.
U tom bi slučaju Varšava mogla postati glavnim akterom nove suradnje, jer bi odnos prema Rusiji mogla uvjetovati bilo kakvim pokušajem okrupnjivanja političkog kapitala europske desnice.
- Tradicionalne stranke su, u osnovi, bitno više proruske od njih. Za razliku od Le Pen i Salvinija, koji s Putinom žele bolju političku suradnju, pučani i socijaldemokrati žele poslovati s Rusima kao da se ništa ne događa – objašnjava Saryusz-Wolski FT-u, dodavši da ipak nije sve „tako crno-bijelo kao što djeluje izdaleka”.
- Naš moto je: Resetirajmo EU! Želimo opstanak Europske unije, ali želimo da EU radi manje, a bolje. Da ne ide dalje od onog što je apsolutno nužno i da ne koristi ovlasti koje joj nisu predviđene osnivačkim ugovorima – zaključio je poljski europarlamentarac.