S obzirom na činjenicu da Dan Europe ove godine ima posebno značenje, jer se upravo 9. svibnja pokreće i dugoočekivana Konferencija o Budućnosti Europe, popričali smo s potpredsjednicom Europske komisije Dubravkom Šuicom koja je kao povjerenica demokracije i demografije zadužena za organizaciju tog višegodišnjeg dijaloga s građanima EU.
Konačno smo dočekali i Konferenciju o budućnosti Europe. No, iz javnog se diskursa često može naslutiti da građanima izvan tzv. „briselskog balona” možda i nije najjasnije o čemu se točno radi. Možete li, za početak, objasniti o čemu je točno riječ? Kako će se ova Konferencija odraziti na svakodnevicu prosječnog Europljanina?
Konferencija o budućnosti Europe nije samo jedan događaj, već se radi o nizu foruma i aktivnosti kojima građane pokušavamo uključiti u raspravu o budućnosti EU. Smatramo kako Europljani ne žele biti uključeni u politiku Unije samo povremenim sudjelovanjem na izborima, zbog čega smo im ponudili platformu kojom se i sami mogu uključiti u razmjenu ideja i mišljenja putem višejezične platforme, panel diskusija i plenarnih zasjedanja. Identificirali smo devet tema za raspravu, ali smo zainteresiranim dionicima ponudili opciju i desete pod „ostalo” u kojoj građani sami mogu dodavati područja svojih interesa.
Riječ je o najvećem projektu deliberativne demokracije u povijesti, u sklopu kojeg će se građanima, civilnom društvu, sindikatima, poslovnim subjektima i ostalim institucijama, omogućiti da kroz strukturiran i transparentan proces izravno utječu na kreiranje europskih politika.
Ovim bih putem željela pozvati hrvatske građane da se i sami uključe u raspravu i s nama podijele svoja razmišljanja, prijedloge i ideje o tome kako treba izgledati naša europska Hrvatska.
Što očekujete od tih foruma? Djeluje kao da su osmišljeni za one građane koji već imaju pozitivan stav o EU? Kako planirate doći do euroskeptika koje najviše trebate uvjeravati u dodanu vrijednost europskog projekta?
Konferencija je zamišljena kao potpuno otvoren i uključiv proces. Naš je cilj aktivirati upravo one građane koji su nepovjerljivi prema europskom projektu kako bi doznali razloge njihova nepovjerenja, zato što jedino tako možemo stvoriti efikasne politike za dobrobit svih građana. Ne bih rekla da će u procesu sudjelovati sami oni koji imaju pozitivan stav, jer će građani na panel diskusijama Konferencije biti nasumično izabrani, prema kriterijima geografske ravnoteže, zastupljenosti urbanih i ruralnih područja, socio-demografskog statusa i spola te dobi. Svakako najvažniji kriterij bit će visoka zastupljenost mladih u dobnoj skupini od 16 do 25, kojima će se na svakoj panel diskusiji osigurati jedna trećina mjesta. O njima će, na kraju krajeva, i ovisiti budućnost Europske unije.
Ne bih htjela prejudicirati ishod tih rasprava. Želimo iskreno čuti što nam građani imaju za reći, zbog čega je izuzetno važno doći do onih građana s kojima obično nemamo kontakt, poput onih koji su kritični ili skeptični prema projektu EU. Ne bih željela komentirati niti teme na platformi, jer ne bih željela time utjecati na eventualni ishod rasprava koje očekujemo.
Kritičari tvrde da će se Konferencija pretvoriti u pričaonicu koja će rezultirati neobvezujućim dokumentom. Kako komentirate te optužbe?
Vođeni idejama Roberta Schumana i ostalih osnivača EU, smatramo da demokracija nije statična, zbog čega je želimo unaprijediti i osnažiti idejama građana. Završetak Konferencije očekuje se u proljeće 2022., kada će Europskom unijom predsjedati Francuska. No, naš posao neće završiti tada, već će tek onda tri glavne institucije EU (Europski parlament, Vijeće i Komisija) uzeti u obzir prijedloge građana, razmotriti zaključke Konferencije, te donijeti odluku o daljnjim koracima. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obvezala se poduzeti konkretne mjere unutar svojih ovlasti, a isto su obećali i čelnici ostalih institucija. Kako u EU postoje različiti pogledi na sve važne teme, bit će potrebno razmotriti i uvažiti raznovrsna mišljenja, kako bismo ovim procesom pokazali snagu naše demokracije.
Krajem travnja predstavili ste i digitalnu platformu putem koje vam se građani mogu javljati s osobnim mišljenjima i problemima. Imate li možda već sad uvid u neku statistiku? Primjerice, koliko je građana pokazalo interes? Planirate li kampanju podizanja svijesti o digitalnoj platformi s ciljem što većeg odaziva građana?
Veliki interes kojeg su građani već iskazali za Konferenciju iznimno je motivirajući. U prva tri tjedna, platforma je privukla već 7,600 sudionika koji su iznijeli više od 1500 prijedloga. Do sada smo organizirali više od 400 susreta i događanja, a broj sudionika na platformi svakim je danom sve veći. U promociji platforme vidim i veliku ulogu vas medija, jer nam je potrebna i vaša pomoć da dopremo do što većeg broja građana kako bismo čuli i njihova mišljenja.
Konferencija o budućnosti Europe bi Uniju, na neki način, trebala prilagoditi operativnim potrebama na terenu, osobito nakon Brexita. Do sada su se reforme te vrste radile promjenama osnivačkih ugovora. Hoće li krajnji rezultat ove konferencije biti institucionalna reforma? Kako će se riješiti problem tromosti donošenja odluka?
Kao što sam već i naglasila, u ovaj proces ulazimo potpuno otvorenih pogleda; bez ograničenja i tabu tema. Moram naglasiti da se institucije EU neprestano mijenjaju i prilagođavaju vremenu u kojem živimo. Europa trenutno prolazi kroz klimatsku i digitalnu tranziciju, paralelno s krizom koju je uzrokovala pandemija Covida-19. No, razumijem nestrpljivost naših građana. Ukoliko iz ovih razmatranja u okviru Konferencije proizađe jasna sugestija o institucionalnim reformama, Komisija će ih u skladu sa svojim ovlastima svakako i razmotriti. No, sve to ovisit će prvenstveno o volji i interesu građana.
Iza EU jedna je od najtežih godina od njezina osnutka. Nažalost, u kriznim trenucima, osobito na početku pandemije i tijekom dogovaranja uvjeta za nabavu cjepiva, načinjeni su ozbiljni propusti. Jeste li zabrinuti da bi se to moglo negativno odraziti na povjerenje građana prema Komisiji Ursule von der Leyen čija ste vi potpredsjednica?
Upravo suprotno, uvjerena sam da je ova kriza zapravo pokazala snagu Europske unije. Niti jedna članica ne bi sama mogla izumiti i proizvesti cjepiva na način na koji je to učinila Unija u ime svojih članica. Uzmite u obzir da je cjepivo razvijeno samo deset mjeseci nakon početka pandemije, što je zaista povijesni uspjeh. Do sada je unutar EU dostavljeno 200 milijuna doza cjepiva, a četvrtina Europljana primila je barem jednu dozu. Također, Unija predvodi i u izvozu cjepiva ostatku svijeta; 90 zemalja dostavili smo više od 200 milijuna doza cjepiva, čime smo za razliku od ostalih zemalja pokazali visoku razinu velikodušnosti i solidarnosti. Svjesni smo da nitko nije siguran dok svi nismo zaštićeni!
Prepirka između institucija EU oko njihove uloge u Konferenciji trajala je gotovo godinu dana, a kompromis je postignut zahvaljujući diplomatskom naporu Portugala. Smatrate li da prosječni Europljani dijele brigu oko uloge koju će institucije imati konferenciji? Je li ova rasprava potvrda jaza između „briselskog balona” i građana EU?
Upravo zbog percepcije o „briselskom balonu” i jaza koji postoji između građana i političara pokrećemo cijeli ovaj projekt. Slažem se da institucionalna pitanja ne bi trebala biti ključ naših rasprava; ako pomnije proanalizirate bilo koji govor kojeg sam na tu temu održala, vidjet ćete da je moja glavna poruka bila da u središtu cijele ove priče moraju biti građani, zbog čega ćemo se maksimalno fokusirati na pitanja koja se tiču svakodnevnog života Europljana.
Bivši predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy u autorskom je članku na Euractivu upozorio kako bi se Konferencija trebala fokusirati na pitanje demokracije u EU, jer je ona sama po sebi u najvećoj krizi. Kako to komentirate?
Naš način života stalno se mijenja, a brzinu promjena najjasnije smo iskusili za vrijeme pandemije. Moramo se mijenjati kako bismo držali korak s globalnim promjenama. Stavljanjem građana u fokus, kao što to činimo i ovom Konferencijom, našu demokraciju činimo otpornijom, prilagodljivijom te spremnijom odgovoriti na izazove budućnosti. Želimo osigurati da naša demokracija bude „Fit for the Future”. Ukoliko propustimo uključiti građane, ostavljamo prostora za razvoj populističkih i manje konstruktivnih ideja. Međutim, valja naglasiti kako Konferencija ne zamjenjuje predstavničku demokraciju, već je dopunjuje i ojačava.
Hoće li se na konferenciji razgovarati i o problemu migracija? Kako postići zadovoljavajući kompromis zajedničkog suživota unutar okvira tzv. „europskih vrijednosti”?
Ukoliko otvorite višejezičnu digitalnu platformu Konferencije, vidjet ćete da su migracije jedna od ponuđenih tema. Čut ćemo što građani misle i o toj temi, pa ćemo na temelju njihovih prijedloga pronaći neko zajedničko rješenje. Komisija je u rujnu prošle godine predložila novi pakt o migracijama i azilu koji obuhvaća sve elemente potrebne za sveobuhvatan pristup migracijama kojim se uvode bolji i brži postupci u cijelom sustavu azila, što je iznimno važno za izgradnju povjerenja između država članica, ali i za sposobnost EU da upravlja migracijama. Ne smijemo zaboraviti na negativne demografske trendove s kojima se Europa suočava!