Eurobarometar

Veliko istraživanje: Što Europljani misle o EU, gdje su najveći zagovornici bloka i što misle Hrvati

Oko budućnosti EU najoptimističniji su Irci, dok Hrvati smatraju da bi njena glavna zadaća trebala biti viši životni standard
Ispitanici smatraju da su zaštita ljudskih prava, europskih vrijednosti te vladavine prava, najveća je dodana vrijednost EU
 Kenzo Tribouillard/AFP

Gotovo polovica Europljana, točnije, 47 posto, danas ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji, dok 37 posto ispitanika o njoj ima neutralan stav. EU negativno percipira samo 14 posto građana EU. Rezultat je to najnovijeg Eurobarometra o budućnosti Europe, izrađen u periodu od 22. listopada i 20. studenog 2020., na reprezentativnom uzorku u svih 27 članica EU.

Riječ je o prvom takvom ispitivanju javnog mnijenja nakon izbora za Europski parlament u svibnju 2019. godine, prvome nakon Brexita, ali i prvom nakon početka pandemije covida-19.

Najpozitivnije mišljenje o EU imaju Irci (74 posto), Portugalci (64 posto) te Litavci (61 posto), dok najgore bilježe Slovaci, Austrijanci, Grci i Talijani, među kojima tek tridesetak posto građana Uniju smatra pozitivnom.

Hrvatska odgovara prosjeku; čak 48 posto građana EU smatra pozitivnom, 44 posto neutralnom te tek 8 posto negativnom.

Zanimljivo, unatoč svim peripetijama koje su se 2020. godine dogodile u svijetu, a time i u EU, čak 60 posto Europljana smatra da je ugled EU tijekom prošlih šest mjeseci ostao isti, dok samo 26 posto drži kako se ugled unazadio od početka pandemije covida-19. Valja, međutim, napomenuti kako se anketa provela prije eskalacije tenzija oko nestašice cjepiva, pa nije moguće utvrditi do koje je mjere skandal oko nabave AstraZenece utjecao na mišljenje građana o EU.

Kriza uzrokovana koronavirusom na razmišljanje o budućnosti EU navela je 60 posto njezinih građana.

Čak 92 posto ispitanika smatra da bi EU u budućnosti više prostora trebala dati mišljenju i potrebama njezinih građana, a taj sentiment najviše je zabilježen na Cipru, Grčkoj i Sloveniji.

Na pitanje kako će Konferencija o budućnosti Europe, projekt Ursule von der Leyen za čiju je organizaciju zadužena Dubravka Šuica, utjecati na EU, 76 posto ispitanika smatra da će se dvogodišnjim tribinama i forumima u konačnici unaprijediti demokratičnost same Unije. U tom su kontekstu najoptimističniji Irci (90 posto), Šveđani (88 posto), Belgijci (88 posto) i Litavci s 87 posto.

Na nekoj od planiranih tribina namjerava sudjelovati 55 posto ispitanika, a osim Iraca, za participaciju su najzainteresiraniji i Slovenci.

Zaštita ljudskih prava, europskih vrijednosti te vladavine prava, najveća je dodana vrijednost EU. Tako barem smatra 32 posto ispitanika, što je 3 posto više nego u prethodnom Eurobarometrovom ciklusu. Na drugom se mjestu nalazi ekonomska moć EU, dok treće mjesto zauzimaju dobrosusjedski odnosi i solidarnost.

Najviše građana u Republici Hrvatskoj, točnije, njih 45 posto, kao glavnu prednost članstva u EU navelo je viši životni standard.

Da su klimatske promjene najveći budući izazov EU smatra 45 posto ispitanika, dok su terorizam i zdravstveni rizici na drugom tj trećem mjestu. Zanimljivo, građani Hrvatske najvećom prijetnjom EU smatraju upravo terorizam.

Ispitanici smatraju kako bi Europska unija u budućnosti najviše trebala raditi na izjednačavanju životnog standarda, a taj je odgovor, očekivano, najpopularniji i među građanima Republike Hrvatske.

Istraživanje u cijelosti pročitajte ovdje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. siječanj 2022 20:50