Gotovo polovica Europljana, točnije, 47 posto, danas ima pozitivno mišljenje o Europskoj uniji, dok 37 posto ispitanika o njoj ima neutralan stav. EU negativno percipira samo 14 posto građana EU. Rezultat je to najnovijeg Eurobarometra o budućnosti Europe, izrađen u periodu od 22. listopada i 20. studenog 2020., na reprezentativnom uzorku u svih 27 članica EU.
Riječ je o prvom takvom ispitivanju javnog mnijenja nakon izbora za Europski parlament u svibnju 2019. godine, prvome nakon Brexita, ali i prvom nakon početka pandemije covida-19.
Najpozitivnije mišljenje o EU imaju Irci (74 posto), Portugalci (64 posto) te Litavci (61 posto), dok najgore bilježe Slovaci, Austrijanci, Grci i Talijani, među kojima tek tridesetak posto građana Uniju smatra pozitivnom.
Hrvatska odgovara prosjeku; čak 48 posto građana EU smatra pozitivnom, 44 posto neutralnom te tek 8 posto negativnom.
Zanimljivo, unatoč svim peripetijama koje su se 2020. godine dogodile u svijetu, a time i u EU, čak 60 posto Europljana smatra da je ugled EU tijekom prošlih šest mjeseci ostao isti, dok samo 26 posto drži kako se ugled unazadio od početka pandemije covida-19. Valja, međutim, napomenuti kako se anketa provela prije eskalacije tenzija oko nestašice cjepiva, pa nije moguće utvrditi do koje je mjere skandal oko nabave AstraZenece utjecao na mišljenje građana o EU.
Kriza uzrokovana koronavirusom na razmišljanje o budućnosti EU navela je 60 posto njezinih građana.
Čak 92 posto ispitanika smatra da bi EU u budućnosti više prostora trebala dati mišljenju i potrebama njezinih građana, a taj sentiment najviše je zabilježen na Cipru, Grčkoj i Sloveniji.
Na pitanje kako će Konferencija o budućnosti Europe, projekt Ursule von der Leyen za čiju je organizaciju zadužena Dubravka Šuica, utjecati na EU, 76 posto ispitanika smatra da će se dvogodišnjim tribinama i forumima u konačnici unaprijediti demokratičnost same Unije. U tom su kontekstu najoptimističniji Irci (90 posto), Šveđani (88 posto), Belgijci (88 posto) i Litavci s 87 posto.
Na nekoj od planiranih tribina namjerava sudjelovati 55 posto ispitanika, a osim Iraca, za participaciju su najzainteresiraniji i Slovenci.
Zaštita ljudskih prava, europskih vrijednosti te vladavine prava, najveća je dodana vrijednost EU. Tako barem smatra 32 posto ispitanika, što je 3 posto više nego u prethodnom Eurobarometrovom ciklusu. Na drugom se mjestu nalazi ekonomska moć EU, dok treće mjesto zauzimaju dobrosusjedski odnosi i solidarnost.
Najviše građana u Republici Hrvatskoj, točnije, njih 45 posto, kao glavnu prednost članstva u EU navelo je viši životni standard.
Da su klimatske promjene najveći budući izazov EU smatra 45 posto ispitanika, dok su terorizam i zdravstveni rizici na drugom tj trećem mjestu. Zanimljivo, građani Hrvatske najvećom prijetnjom EU smatraju upravo terorizam.
Ispitanici smatraju kako bi Europska unija u budućnosti najviše trebala raditi na izjednačavanju životnog standarda, a taj je odgovor, očekivano, najpopularniji i među građanima Republike Hrvatske.
Istraživanje u cijelosti pročitajte ovdje.