Strateški kompas

Visoki predstavnik EU Borrell: Europa mora postati pružatelj sigurnosti

Djelovati s drugima ako je moguće, ali i samostalno ako je potrebno". Koncept treba promatrati kao "stratešku odgovornost".

Visoki povjernik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell

 Gustavo Magalhaes

“Europski građani žele da ih štiti EU koja zbog toga mora postati pružatelj sigurnosti”, rekao je u intervjuu za nekoliko europskih medija, među kojima je bio i Euractiv.com, glavni diplomat EU Josep Borrell, komentirajući prvi nacrt Strateškog kompasa EU-a, alata namijenjenog usmjeravanju provedbe sigurnosti i obrambene dimenzije globalne strategije EU-a. O kojem je Euractiv.hr pisao.

"Građani žele da države članice unaprijede kapacitete kako bi bile učinkovitije i žele da Europa projicira snagu globalno jer znaju da naša sigurnost počinje daleko od naših granica i ovisi o sigurnosti naših partnera", dodao je.

Dokument, predviđen kao pokušaj 'popravljanja doktrine EU', trebao bi biti predstavljen ministrima vanjskih poslova EU sljedeći tjedan na prvu ocjenu. Očekuje se da će konačnu verziju odobriti čelnici EU sljedećeg ožujka, pod francuskim predsjedanjem EU.

Nacrt su izradile diplomatska služba EU-a, EEAS, i nacionalne sigurnosne agencije. Analiza prijetnji, prvi dio strateškog dokumenta nove vojne strategije bloka, namijenjena je obuhvaćanju sigurnosnih rizika i trendova u bloku i širom svijeta.

"Ovo nije još jedan dokument EU-a, ovo je vodič za djelovanje", naglasio je Borrell. "Bilo bi glupo s moje strane predstaviti avion koji ne bi letio", odgovorio je veteran španjolske diplomacije na pitanje je li nacrt najmanji zajednički nazivnik država članica.

"Nitko ne može reći da ovo nije bio zajednički napor, ali sada je na državama članicama da odluče koja je naša razina ambicija."

Potreba ‘strateške kulture’

Govoreći o strateškoj autonomiji EU, Borrell je rekao "da treba djelovati s drugima ako je moguće, ali i samostalno ako je potrebno", dodajući da koncept treba promatrati kao "stratešku odgovornost".

"Naša analiza prijetnji pokazuje da živimo u mnogo neprijateljskijem svijetu, da se naš ekonomski prostor sve više osporava, da se naš strateški prostor sve više i više dovodi u pitanje, a naš se politički prostor sve više i više degradira", rekao je Borrell osvrćući se na stalne krize na poljsko-bjelaruskoj granici, u istočnom Mediteranu i u regiji Sahela.

“Sve se pretvara u oružje - ugroze stižu odasvud različitim putevima, kopnom, morem, hibridne, kibernetičke, klasične - svijet više nije isti kao što je bio”, rekao je.

Nacrt, u koji je EURACTIV imao uvid, uključuje niz novih načina i sredstava za poboljšanje otpornosti u borbi protiv hibridnih prijetnji, uključujući obećanje o stvaranju EU timova za brzu reakciju na hibridne prijetnje, osiguranje odvraćanja kibernetičkih napada i suočavanje s rizicima i incidentima u svemiru.

"Pretvarati se da smo samo meka sila, kada se sve pretvara u oružje, sigurno nije dovoljno - EU ne može govoriti samo o ljudskim pravima i trgovini kada smo suočeni s vrlo konfliktnim i opasnim strateškim okruženjem", rekao je Borrell.

Upitan kako će nova strategija biti prednost za zemlje članice koje se suočavaju s vanjskom prijetnjom, poput Grčke i Cipra koje su pod pritiskom Turske, Borrell je pozvao EU da "izgradi zajedničku stratešku kulturu jer prijetnje nisu djeljive. Europljani moraju biti pripravni reagirati, ali za svaki problem moraju dijeliti razumijevanje pravila i razumijevanje da su svi pogođeni", rekao je Borrell.

Nove snage

Jedan od kontroverznijih prijedloga u nacrtu je stvaranje zajedničkih vojnih intervencijskih snaga, nazvanih EU kapaciteti brzog raspoređivanja, do 2025. godine, s 5000 vojnika, uključujući kopnene, zračne i pomorske komponente.

Nakon afganistanske krize, ministri EU-a tijekom ljeta su raspravljali o idejama početnih ulaznih snaga i mogućnosti prelaska na ad-hoc vojnu suradnju zainteresiranih država članica i te su se ideje našle u prijedlogu.

“Ne određuju snage misiju, misija je ta koja bi trebala odrediti snage”, navodi Borrell, dodajući da bi nove snage trebale omogućiti raspoređivanje "za provedbu svih misija koje su navedene u ugovorima".

"Važno je imati sposobnosti za raspoređivanje, ne na temelju unaprijed uspostavljenih snaga koje možda nisu dobro prilagođene svojoj misiji, već imati različite module koji se mogu kombinirati kako bi se svaki od njih suočio s određenim izazovom", rekao je Borrell, dodajući da će to uključivati redovite zajedničke treninge i vježbe uživo.

Primjer bi mogla biti provedba UN-ovog prekida vatre u Libiji, rekao je glavni diplomat EU.

"Znamo da uporaba sile neće riješiti problem, ali također znamo da nedostatak vojne moći ostatak svijeta smatra izvorom slabosti", rekao je Borrell.

Revidiranje načina donošenja odluka

Međutim, govoreći o procesima donošenja odluka u EU, Borrell je priznao da je institucionalna postavka EU-a "sigurno previše kruta" i da EU "mora ubrizgati fleksibilnost ako želi biti pripravan brzo se suočiti s problemom".

Članak 44. navodi da, u okviru EU Ugovora, Vijeće može povjeriti misije Zajedničke sigurnosne i obrambene politike skupini država članica, takozvanim “koalicijama voljnih“.

"Kad Europska unija odluči djelovati, ne moraju svi biti mobilizirani da sudjeluju. Skupina država članica može sudjelovati. Ali moramo im dopustiti da to učine uz određeni stupanj fleksibilnosti. Ne možemo jednoglasno odlučivati o svakom koraku procesa."

"Ne tražim promjenu pravila i ukidanje jednoglasnosti jer znam da to nije najbolji način djelovanja. Da biste napustili jednoglasnost, potrebna je jednoglasnost - a to se neće dogoditi. Vjerujem da se ovaj institucionalni okvir može 'fleksibilizirati' kako bi se djelovalo brže i bolje", zaključio je Borrell.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2021 15:05