Sindikati koji su organizirali štrajk najavljuju da će biti na ulicama toliko dugo dok 'Macron ne odustane od planirane mirovinske reforme', ali da će prosvjedovati najmanje tjedan dana.
Javni promet, škole, energetski sektor, policija, smetlari i vatrogasci, samo su neki od resora koji su ogorčeni zbog Macronova prijedloga mirovinske reforme. Naime, francuski predsjednik želi simplificirati kompleksni mirovinski sustav koji je rezultirao time da različite profesije imaju drugačiju dob umirovljenja. Macron kao liberal želi pojednostaviti sustav za kojeg drži da je nepravedan i suviše skup, tako da ga učini jednostavnijim.
Javni prijevoz proteklih je dana diljem francuskih gradova gotovo u potpunosti obustavljen, a otkazani su gotovo sve međugradske konekcije. U Parizu je funkcioniralo samo pet linija metroa (od njih 17), a otkazani su i stotine letova. Štrajku bi se uskoro moglo pridružiti čak 60 posto profesora srednjih škola i 70 posto učitelja osnovnih diljem zemlje.
Sudjelovanje u prosvjedima najavili su i francuski 'žuti prsluci', čije je ogorčenje na ulicama gradova obilježilo kraj 2018. godine.
Ishod masovnog štrajka još uvijek nije moguće predvidjeti zato što će prvo popustiti ona strana kojoj građani okrenu leđa. Masovne prosvjede trenutno podržava čak 69 posto ljudi, no oni bi se mogli predomisliti ako im štrajkovi dugoročno zakompliciraju svakodnevicu. Prema posljednjim rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, čak 75 posto Francuza smatra da se mirovinski sustav treba modernizirati, a s obzirom na to da je reforma tog sustava bila jedno od ključnih obećanja aktualnog predsjednika, nije izgledno da će Macron tako brzo popustiti. No, ovo je svakako jedan od najvećih izazova tijekom njegova mandata, a s obzirom na to da je za sanaciju prošlogodišnjih prosvjeda potrošio nekoliko milijardi eura, pitanje je odakle će namaknuti sredstva za nove ustupke sindikatima.