EU je vodeća u postizanju održive poljoprivrede i sigurnosti hrane u uvjetima klimatskih promjena. Na papiru da, ali u praksi?

No, iako su znanstvenici hrabri u svojim upozorenjima problem je u tome sluša li ih tko. Samo dan nakon institucionalnog sastanka, skupina hrvatskih znanstvenika, zabrinutih zbog klimatskih promjena, u srijedu 12. veljače je priopćila da je njihov Apel za sustavnu klimatsku akciju naišao na 'potpunu šutnju' tijela zakonodavne i izvršne vlasti koja se, kako ocjenjuju, neozbiljno i pasivno odnose prema najvećem problemu s kojim se suočava čovječanstvo, prenijela je HINA.

Apel je potpisalo 556 znanstvenika, a na njega se nisu oglasili ni Ured predsjednika RH, Vlade, Hrvatskog sabora i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Napomenuli su da je Europska komisija 11. veljače uputila opomenu Hrvatskoj jer nije ispunila obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.

"To je samo jedno u nizu upozorenja koje je naša država dobila zbog svoje neaktivnosti po pitanjima suočavanja s klimatskom krizom", ističu znanstvenici, a osim toga to ukazuje na neozbiljnost hrvatskih institucija koje bi trebale boriti se s problemima s kojima je suočeno današnje čovječanstvo. Nadležni nisu uzeli ni u obzir savjete o okolišnim politikama i mjerama.

"Republika Hrvatska nema nikakve izlike za nedjelovanje u smislu ublažavanja klimatske krize. Vodeći se načelom da sve politike suočavanja s klimatskom krizom moraju imati uporište u istraživanjima svih znanstvenih područja, ponavljamo i da našim institucijama nudimo svu našu ekspertnu pomoć pri donošenju i provedbi ambicioznih politika suočavanja s klimatskom krizom", ističe se u priopćenju koje potpisuju znanstvenici Dubravka Vitali Čepo s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković.

Poljoprivreda se danas smatra jednim od glavnih zagađivača te će nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU morat će odgovarati sporazumima koji se tiču zaštite klime. Znanstvenici iz raznih zemalja EU su već upozorili Europsku komisiju da ni ta politika nije dovoljno ambiciozna po pitanju zaštite okoliša i bioraznolikosti od štetne poljoprivrede u pismu upućenom Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) i Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) u studenom.

Prema mišljenjima znanstvenika ZPP pretvara ruralna područja u 'zelene pustinje nenaseljenih monokultura maksimalnog prinosa'. Jedna od nizu studija, ovaj put objavljenja u srijedu u časopisu Conservation Body, još jednom ponavlja da se oštar pad broja ptica u Europi povezuje s padom broja kukaca zbog upotrebe pesticida.

Sve se vrti u krug, a na posljednjem mjestu hrandibenog lanca je i čovjek.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.