Koliko puta smo se izgubili čitajući sitno pisane deklaracije na proizvodima iz trgovine kako bi otkrili imaju li oni sastojke koji bi mogli biti nezdravi za našu prehranu. Jedna oznaka na razini EU uskoro bi mogla pojednostaviti odabir potrošača. Europska komisija će do 2022. godine predložiti jedinstveni sustav označavanja za cijelo europsko tržište u svrhu boljeg informiranja građana i borbe protiv sve veće pretilosti te povezanih bolesti.
''Krajnja svrha oznake bit će borba protiv pretilosti i poboljšanje zdravstvene slike društva'', rekla je Biljana Borzan, eurozastupnica i izvjestiteljica eurosocijalista (S&D) za EU strategiju ‘’Od Polja do stola’’ na konferenciji posvećenoj obvezi uvođenja hranjivih vrijednosti na pakiranja prehrambenih proizvoda u EU održanoj u srijedu 10.ožujka u organizaciji ureda EU izvjestiteljice.
Cilj EU je da do 2050. godine postane klimatski neutralni kontinent, uključuje i zadatak poboljšanja zdravlja i kvalitete života. Prema strategiji Komisije ''Od Polja do stola'' način na koji konzumiramo i trošimo hranu trebao bi se izmijeniti do temelja, objasnila je Borzan. Između ostalog, do 2030. godine, planira se smanjiti korištenje pesticida i antibiotika u poljoprivredi za 50 posto, smanjiti gubitak hranjivih tvari za najmanje 50 posto, povećati udjele poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom na najmanje 25 posto te smanjiti količinu bačene hrane za 50 posto.
''Iznimno sam zadovoljna što ovaj projekt ide prema realizaciji, višegodišnji trud će nam uroditi plodom. Radi nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u EU je 2017. umrlo više od 950 000 osoba, a Hrvatska stoji puno lošije od prosjeka. Nove oznake će pomoći kupcima da na policama lakše nađu zdravije proizvode, npr. da među 10 kukuruznih pahuljica izaberu one hranjivije. No oznake moraju biti uočljive, lako razumljive i temeljene na znanstvenim spoznajama,“ kazala je dr. Borzan.
Eurozastupnica je dodala kako je nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo kako se 82 posto ispitanika u Hrvatskoj potpuno ili uglavnom slaže s tvrdnjom kako bi trebao postojati jedan logo koji bi signalizirao da je hrana zdrava i održiva. Prema sadašnjim pravilima EU, navođenje informacija o hranjivim vrijednostima na prednjoj strani ambalaže primjenjuje se na dobrovoljnoj osnovi. Oznake u osnovi predvode podatke sa stražnje strane s deklaracije o udjelu masti, ugljikohidrata na jednostavan i potrošaču razumljiv način.
Trenutno u Europskoj uniji postoji 8 načina označavanja koje Komisija razmatra kao najprimjenjiviji model označavanja. Primjerice, neki od logotipa su oznaka od A do E gdje su slova označena različitim bojama od zelene do crvene. Nju koriste zemlje poput Njemačke, Španjolske, Danske ili Belgije, a ona stupnjevito označavaju nutritivnu vrijednost hrane. Slovo A u zelenoj boji označava najbolju ''zelenu namirnicu''. Italija koristi oznaku o energetskoj vrijednosti hrane, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima oznaku semafor na proizvodima.
Hrvatska je u ovom djelu Europe progresivna jer ide uz rame zapadnoeuropskim državama. Hrvatski jamstveni žig ''Živjeti zdravo' 'nalazi se u utrci osam modela označavanja za jedinstvenu oznaku u EU.
Jamstveni žig sastavnica je nacionalnog programa ''Živjeti zdravo'' koji Hrvatska provodi od 2016. godine te koji je sufinanciran 80 posto iz Europskog socijalnog fonda, objasnila je Sanja Musić Milanović, voditeljica projekta pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Musić Milanović rekla da je inicijalna ideja programa bila poboljšati tjelesno, mentalno i spolno zdravlje ljudi. Upozorila je na činjenicu da prekomjerna masa i debljina i dalje predstavljaju veliki problem u Hrvatskoj.
''Trenutno 57,4 posto odraslih i 35 posto djece ima višak kilograma, a na to odlazi 6,6 posto budžeta zdravstvenih troškova. Ako se takav tren nastavi očekivano trajanje života bi se moglo skratiti za 3,5 godina, a pola milijuna ljudi moglo bi umrijeti zbog kroničnih bolesti povezanih s prehranom''.
Ideja za oznakama ''Živjeti zdravo'' bila je da ''mi čitamo umjesto potrošača'', rekla je misleći na zdravstvene i nutricionističke stručnjake. ''Kupac u dućanu može lako prepoznati logotip sa zelenom oblačićem i natpisom te tako napraviti zdravi odabir.
''Također isticanjem jamstvenog žiga Živjeti zdravo na prehrambenim proizvodima želi se potaknuti proizvođače da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporučenim kriterijima za unos energije i pojedinih hranjivih tvari. Cilj je ove aktivnosti očuvanje zdravlja ljudi, u suradnji s potrošačima i proizvođačima'', objasnila je prof. Musić Milanović
Da su navike Hrvata i dalje nedovoljno zdrave navela je klinička nutricionistkinja iz KBC-a Zagreb Darija Vraneš Pentar. Vodeći uzroci smrti u Hrvatskoj su u 2018. godini bile bolesti povezane s cirkulacijski sustavom (43,7%). Čak 70 posto smrtnih slučajeva bilo je povezano s neadekvatnim prehrambenim navikama, rekla je. Najnoviji podaci iz 2020. godine pokazuju da je 31 posto dječaka i 20 posto djevojčica prekomjerne tjelesne mase.
''Temeljni strateški izazovi u Republici Hrvatskoj u domeni prehrane populacije i razvoja prehrambenih proizvoda odnose se na smanjenje udjela soli i šećera, kvalitetu masti u prehrani te očuvanje tradicijske okosnice mediteranske prehrane i povećan unos ribe. U svjetlu sve većeg interesa za hranu biljnog porijekla poželjno je poticati na povećan unos voća i povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki i biljnih ulja. Hrvatski potrošači rado čitaju deklaracije, a kvalitetni vodiči i oznake koje olakšavaju odabir namirnica s povoljnim utjecajem na zdravlje svakako su dobrodošli,“ rekla je prof. Vranešić Bender.
U prehrambenom lancu veliku ulogu igraju proizvođači. ''Mi kao proizvođači smo odgovorni da reagiramo na okolnosti. Dužni smo odgovoriti s reformulacijom proizvoda, smanjivanjem masti, šećera i soli te povećanjem udjela dobrih nutrijenata unutar proizvoda'' , rekla je Koraljka Novina Brkić iz tvrtke Nestle. Kao multinacionalna tvrtka Nestle ima veliko iskustvo s gotovo svim sustavima označavanja nutritivne vrijednosti hrane koji se primjenjuju u svijetu.
Što znači reformulacija proizvoda navela je na primjeru pahuljica. Proizvod Fitnes pahuljica je u 17 godina izgubio 30 posto šećera. Kako bi zadržali buduće potrošače i do 2050. godine postigli transformaciju ka zdravijoj prehrani rad na ''reformulaciji proizvoda'' bit će ključan, rekla je.
''Usvajanje zdravih navika i pravilne prehrane te zdravijeg načina života nije više samo osobni izbor, već i utjecaj na budućnost čitavog planeta. Budućnost proizvodnje hrane kreće se u smjeru zdravijih prehrambenih izbora poput prehrane na osnovi biljnog podrijetla i cjelovitog zrna, manje konzumacija šećera; te odgovornog planiranja količine hrane u svrhu izbjegavanja viška i otpada od hrane. Označavanje prehrambenih artikala igra kljucnu ulogu na ovom putu jer pruža potrošaču informacije o sastavu, trajanju i načinu čuvanja proizvoda i vodi ga ka zdravijim i održivijim prehrambenim navikama,“ rekla je ing. Novina Brkić u zaključku.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija
[objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može
smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.