Europska unija predstavlja strategiju za cjepivo protiv koronavirusa

Komisija danas predstavlja europsku strategiju za razvoj i proizvodnju cjepiva protiv bolesti Covid-19 koju uzrokuje novi koronavirus, a nada se da će njome unaprijediti zaštitu javnog zdravlja diljem svijeta.
Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides i hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš
 JOHN THYS / AFP

„Ovo je trenutak za znanost i solidarnost. Ništa nije sigurno, ali vjerujem da možemo mobilizirati resurse kojima bismo pronašli cjepivo i jednom zauvijek pobijedili taj virus. To je cjepivo najvažnije postignuće u borbi protiv koronavirusa, a najbolje je i svjedočanstvo o tome što sve partneri mogu postići kada udruže znanje, istraživanja i resurse. EU će učiniti sve što je u njezinoj moći da svim narodima svijeta osigura pristup cjepivu“ izjavila je šefica Komisije Ursula von der Leyen, uoči predstavljanja strategije koja se temelji na mandatu dobivenom od ministara zdravstva EU.

S obzirom na to da je razvoj cjepiva i njegovo plasiranje na tržište složen i dugotrajan proces. Komisija namjerava poduprijeti nastojanje da se ubrza razvoj i osigura dostupnost sigurnih i učinkovitih cjepiva u roku od 12 do 18 mjeseci, a možda čak i prije.

Da bi taj složeni pothvat donio rezultate, potrebno je provoditi klinička ispitivanja i usporedno ulagati u proizvodne kapacitete kako bi se mogli proizvesti milijuni, možda čak i milijarde, doza uspješnog cjepiva.

„Zajedničkim radom povećat ćemo izglede da što brže osiguramo pristup sigurnom i učinkovitom cjepivu na razini koja nam je potrebna. Time ćemo osigurati pravedan pristup svim ljudima u EU, ali i ostatku svijeta. Ovo je Unija u najboljem izdanju; udružuje resurse i napore te ostvaruje opipljive rezultate koje ljudi osjećaju u svakodnevnom životu.“ kazala je povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides.

Prvi najvažniji korak već je ostvaren, a odnosi se na osnivanje uključivog saveza za cjepivo između Francuske, Njemačke, Italije i Nizozemske.

Ciljevi strategije su osiguranje kvalitetnih i učinkovitih cjepiva te brz i pravedan pristup.

Strategija Europske unije dijeli se na dva ključna stupa. Bruxelles prvenstveno želi osigurati proizvodnju cjepiva u EU i dostatne zalihe za svoje države članice, a zatim želi prilagoditi regulatorni okvir Unije za stavljanje cjepiva na raspolaganja široj skupini ljudi.

Kako bi se poduzećima i znanstvenicima pružila podrška za brz razvoj i proizvodnju cjepiva, Komisija će u ime država članica sklopiti sporazume s pojedinačnim proizvođačima cjepiva. U zamjenu za pravo na kupnju određenog broja doza cjepiva i definiranom roku, Komisija će financirati dio početnih troškova proizvođača cjepiva u obliku sporazuma o prethodnoj kupnji. Uložena sredstva smatrat će se predujmom za cjepiva koja će zapravo kupovati države članice.

Sredstva će se osigurati iz znatnog dijela od 2,7 milijardi eura kojima raspolaže Instrument za hitnu potporu, dok će se dodatna financijska injekcija osigurati u obliku zajmova Europske investicijske banke.

S obzirom na to da uvijek postoji rizik da klinička ispitivanja kandidata za cjepivo, za koje je primljena potpora EU, ne budu uspješna, Komisijina strategija slična je polici osiguranja jer se neki rizici iz predmetnog sektora prenose na javna tijela u zamjenu za osiguravanje pravednog pristupa članica kada i ako ono postane dostupno.

Regulatorni postupci bit će fleksibilni, ali i dalje vrlo pouzdani. Komisija će zajedno s državama članicama i Europskom agencijom za lijekove u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti postojeće fleksibilnosti regulatornog okvira EU kako bi se ubrzalo izdavanje odobrenja i stavljanje na raspolaganje uspješnih cjepiva protiv bolesti Covid-19.

Europska komisija predana je na čelu univerzalnog i pravednog pristupa cjenovno pristupačnim cjepivima, posebno u najugroženijim zemljama. U suradnji s međunarodnim partnerima spremna je zatražiti postoji li znatan broj zemalja koje bi bile spremne udružiti sredstva i zajednički rezervirati buduća cjepiva kod proizvođača, za sebe i za zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Zemlje s visokim dohotkom u tom bi slučaju mogle djelovati kao uključiva međunarodna skupina kupaca, čime bi se ubrzao razvoj sigurnih i učinkovitih cjepiva te bi se pružio najbolji pristup svima u svijetu kojima su ta cjepiva potrebna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 21:42