StoryEditor

Globalna sigurnost hrane u sjeni pandemije Covid-19. Je li Izrael rješenje za lokalne proizvođače hrane?

 
Ilustracija: Poljoprivreda u Izraelu
 MOHAMMED ABED / AFP

Autor ovog teksta je izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor.

 

Pandemija COVID-19 i globalna ekonomska kriza koja je zbog toga uslijedila otkrile su vrlo zabrinjavajuću činjenicu: svijet nije spreman za prehrambenu sigurnost.

Složeni globalni sustavi koji su stvoreni u doba ubrzane globalizacije prijete urušavanjem: vodeći proizvođači hrane postavili su ograničenja na izvoz poljoprivrednih dobara iz svojih zemalja, došlo je do poremećaja i prekida u cijelom globalnom lancu opskrbe od proizvodnje u polju do međunarodne trgovine hranom, pada potražnje i kupovne moći zbog globalne ekonomske recesije, nedostatka radne snage na farmama i obolijevanja radnika u tvornicama hrane.

Ali ono što je važno naglasiti je da još uvijek nismo u potpunosti izbjegli prijetnju gladi i prekida u globalnim mehanizmima opskrbe hranom.

Istovremeno, snažno se nastavljaju trendovi rasta cijena hrane, nedostatka sredstava za kupnju hrane na globalnom tržištu, poremećaja na tržištu itd.

Deseci milijuna ljudi s Bliskog Istoka, iz Afrike i Azije i drugih dijelova svijeta pridružili su se ostalih 820 milijuna ljudi koji su prije pandemije već bili definirani kao pothranjeni ili su gladovali.

Svjetska banka procjenjuje da je samo u zapadnoj Africi 40 milijuna ljudi ušlo u kategoriju "neposrednog rizika". Izvješća UN-a, a među njima i izvješće Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) upozoravaju na sve veću prijetnju od gladi, a UN je pozvao međunarodnu zajednicu da se suzdrži od nacionalnih protekcionističkih politika te da održi trgovinske puteve otvorenima. Nedavno je UN objavio svoje godišnje izvješće o stanju prehrambene sigurnosti i prehrane u svijetu 2020. godine

Prema tom izviješću, projekcije pokazuju da svijet neće postići “Zero hunger” do 2030. godine i unatoč nezamjetnom napretku malo je vjerojatno da će ostali pokazatelji doseći postavljenje globalne prehrambene ciljeve. Prehrambena sigurnost i status najugroženijih skupina populacije će se dodatno pogoršati zbog zdravstvenih i socio-ekonomskih utjecaja pandemije COVID-19.

Ova situacija postavlja pitanje što možemo učiniti da spriječimo globalnu prehrambenu krizu koja može rezultirati glađu, političkom i sigurnosnom nestabilnošću i velikim migracijama. Nesumnjivo, međunarodni trgovinski sustavi za prehranu i poljoprivredne potrepštine poput gnojiva, strojeva, goriva itd. moraju ostati otvoreni i funkcionalni.

Istovremeno, bilo bi dobro da države povećaju svoj kapacitet lokalne proizvodnje hrane. Ta hrana, osim što mora zadovoljavati prehrambene potrebe, mora biti zdrava, hranjiva i dostupna svima po pristupačnoj cijeni. Za to su potrebni značajni poticaji i podrška lokalnoj poljoprivredi kako bi se povećala proizvodnja i raznovrsnost.

Država Izrael, koja se tijekom više desetljeća pokazala kao stručnjak za inovativna poljoprivredna rješenja u nekima od najizazovnijih pustinjskih i sušnih područja na svijetu, može osigurati brza, jednostavna i jeftina rješenja za te potrebe.

Sustav navodnjavanja kap-po-kap je jedan od najboljih primjera takvih rješenja. Nevjerojatno je da se do danas većina poljoprivredne proizvodnje u svijetu još uvijek oslanja na „suhi uzgoj“, tj. poljoprivredu koja za navodnjavanje polja koristi kišnicu.

Prelazak na taj sustav navodnjavanja povećao bi prinos usjeva, smanjio bi potrošnju vode i emisiju stakleničkih plinova te bi s vremenom stvorio prehrambenu sigurnost. Korištenjem tog sustava može se osigurati kontinuirana berba povrća. Još je jedan primjer rješenja koje Izrael može ponuditi i „precizna poljoprivreda“.

Danas postoje senzori koji mogu precizno očitati koliko vode i gnojiva svaka sadnica treba i od kojih bolesti eventualno boluje i prema tome predložiti individualizirani tretman koji se često primjenjuje putem dronova ili drugih metoda.

Upotreba satelita za prikupljanje informacija na daljinu, kompjuterizirani staklenici i kontinuirano praćenje temperature, vlage, štetočina/insekata itd na daljinu također može povećati prinose poljoprivrednih kultura i proizvesti veću količinu hrane.

Činjenica je da bez vode nema ni usjeva, no u sušnom Izraelu pronađena su i implementirana neograničena rješenja, poput uporabe pročišćene kanalizacijske vode za uzgoj ili čak upotrebe slane vode, identifikacije i/ili sprečavanja curenja vode u vodovodnim sustavima, kao i hidroponike – metoda uzgoja povrća u vodi.

Očuvanje vode, praćenje navodnjavanja i mnoga druga rješenja razvijena u Izraelu mogu se implementirati relativno lako i uz niske troškove u cijelom svijetu.

Između ostalog, pandemija COVID-19 također je bacila svjetlost na pretjerano oslanjanje na hranu životinjskog podrijetla. Zatvaranje klaonica i postrojenja za pakiranje mesa, zbog toga što je veliki broj zaposlenika u istima bio zaražen, stvorilo je jaku potražnju za biljnim izvorima proteina.

Ta industrija bilježi ubrzani rast. U nadolazećim će godinama doći do povećane potražnje za mnogim sličnim tehnologijama poput kultiviranog mesa. Taj će se proces također ubrzati jer znamo da uzgoj stoke jako šteti planetu i neodrživ je, te ga zbog toga treba smanjiti.

Zbog toga će značaj izvora proteina biljnog podrijetla ili onih koji se nalaze u kultiviranom mesu znatno porasti. U Izraelu se trenutno provodi opsežno istraživanje na tom području i izraelske start-up tvrtke vodeće su u procesu globalnog razvoja takve hrane.

Jačanje lokalne poljoprivredne proizvodnje sve je potrebnije pogotovo s obzirom na klimatske promjene, raširenu globalnu dezertifikaciju i nestašicu vode, istrebljenje životinjskih i biljnih vrsta što šteti biološkoj raznolikosti.

Ova i druga pitanja prijete mogućnosti dugoročne opskrbe hranom. Zato je potrebno omogućiti prehrambenu sigurnost i poljoprivrednu proizvodnju koristeći sredstva koja ne utječu štetno ni na okoliš, ni na klimu.

Kriza prouzrokavana COVID-19 pokazala je da je iznenadna globalna nestašica hrane stvarna prijetnja koja se može dogoditi u svakom trenutku.

Zaključno, još smo daleko od pronalaska rješenja za pandemiju COVID-19 te ćemo i dalje osjećati njen utjecaj u svim područjima našeg svakodnevnog života.

Danas je važnije nego ikad prije razumjeti krhkost globalnih lanaca opskrbe hranom, podložnosti prehrambene sigurnosti različitim poremećajima i povećati lokalnu proizvodnju hrane na široj razini. Stoga je Izrael spreman podijeliti svoje bogato iskustvo i znanje sa svima onima u Hrvatskoj koji žele naučiti nešto novo o tome.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. rujan 2020 18:51