Autor ovog teksta je izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor.
Pandemija COVID-19 i globalna ekonomska kriza koja je zbog toga uslijedila otkrile su vrlo zabrinjavajuću činjenicu: svijet nije spreman za prehrambenu sigurnost.
Složeni globalni sustavi koji su stvoreni u doba ubrzane globalizacije prijete urušavanjem: vodeći proizvođači hrane postavili su ograničenja na izvoz poljoprivrednih dobara iz svojih zemalja, došlo je do poremećaja i prekida u cijelom globalnom lancu opskrbe od proizvodnje u polju do međunarodne trgovine hranom, pada potražnje i kupovne moći zbog globalne ekonomske recesije, nedostatka radne snage na farmama i obolijevanja radnika u tvornicama hrane.
Ali ono što je važno naglasiti je da još uvijek nismo u potpunosti izbjegli prijetnju gladi i prekida u globalnim mehanizmima opskrbe hranom.
Istovremeno, snažno se nastavljaju trendovi rasta cijena hrane, nedostatka sredstava za kupnju hrane na globalnom tržištu, poremećaja na tržištu itd.
Deseci milijuna ljudi s Bliskog Istoka, iz Afrike i Azije i drugih dijelova svijeta pridružili su se ostalih 820 milijuna ljudi koji su prije pandemije već bili definirani kao pothranjeni ili su gladovali.
Svjetska banka procjenjuje da je samo u zapadnoj Africi 40 milijuna ljudi ušlo u kategoriju "neposrednog rizika". Izvješća UN-a, a među njima i izvješće Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) upozoravaju na sve veću prijetnju od gladi, a UN je pozvao međunarodnu zajednicu da se suzdrži od nacionalnih protekcionističkih politika te da održi trgovinske puteve otvorenima. Nedavno je UN objavio svoje godišnje izvješće o stanju prehrambene sigurnosti i prehrane u svijetu 2020. godine
Prema tom izviješću, projekcije pokazuju da svijet neće postići “Zero hunger” do 2030. godine i unatoč nezamjetnom napretku malo je vjerojatno da će ostali pokazatelji doseći postavljenje globalne prehrambene ciljeve. Prehrambena sigurnost i status najugroženijih skupina populacije će se dodatno pogoršati zbog zdravstvenih i socio-ekonomskih utjecaja pandemije COVID-19.
Ova situacija postavlja pitanje što možemo učiniti da spriječimo globalnu prehrambenu krizu koja može rezultirati glađu, političkom i sigurnosnom nestabilnošću i velikim migracijama. Nesumnjivo, međunarodni trgovinski sustavi za prehranu i poljoprivredne potrepštine poput gnojiva, strojeva, goriva itd. moraju ostati otvoreni i funkcionalni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....