Hrvatska će tijekom predsjedanja imati veliki izazov u pregovaranju o financijskim sredstvima iz ZPP-a za okolišne i klimatske ciljeve

Phil Hogan, europski povjerenik za poljoprivredu na odlasku upozorio je da države članice zaostaju u vezi s klimatskim ciljevima i okolišnim ambicijama u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP) na jučerašnjem sastanku (18. studeni) ministara poljoprivrede EU u Bruxellesu.

Tijekom finskog predsjedanja Europskim vijećem predložen je ambiciozni financijski cilj da zemlje troše najmanje 30 posto svih sredstava ZPP-a na mjere klime i okoliša. Ta se potrošnja može izdvojiti iz oba stopa - izravnih plaćanja ili mjera ruralnog razvoja.

To je suprotno prijedlogu Komisije koja je u svom prijedlogu uredbe za Zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje 2021.-2027. predložila izdvajanje od 30 posto sredstava iz drugog stupa, to jest iz Programa za ruralni razvoja. Sveukupno određena zemlja članica bi tada trebala potrošiti 40 posto sredstava iz fondova za klimu i okoliš.

Hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković, koja je također prisustvovala sastanku, izjavila je da je finsko predsjedništvo učinilo veliki napredak u postizanju kompromisa, no da još uvijek postoje nesuglasice.

- Mogu naglasiti da još uvijek postoje prijepori između zemalja članica, a čini se da i između finskog predsjedništva i Europske komisije ne postoji dovoljno suglasja za budući financijski i ne samo financijski doprinos ZPP-a okolišnim i klimatskim ciljevima. Mogu zaključiti da će Hrvatska tijekom svoga predsjedanja imati veliki izazov u ovom dijelu - rekla je ministrica Vučković, koja sudjeluje na sastanku ministara poljoprivrede zemalja članica.

- Moramo biti konkretni u pogledu ciljeva koje si postavljamo, kako bismo na transparentan način zapravo ispunili ciljeve i prekretnice koje postavljamo u svom prijedlogu – rekao je Hogan.

Hogan je ranije rekao ministrima poljoprivrede da će minimalni prag od 30% u poljoprivredno-okolišnoj potrošnji osigurati da se postojeći pristupi izgrade i poboljšaju.

Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.

Eko šeme?

Kazao je da će pristup uspostavljanju eko-šema umjesto „ozelenjivanja“ EU udaljiti od jedinstvenog pristupa, ali će svim državama članicama omogućiti usmjeravanje poljoprivrede prema vlastitim specifičnostima. To bi osiguralo da se mjere „stvarno razlikuju, a ne da se koriste iste mjere za određivanje ciljeva potrošnje jednake za sve države članice.

Koncept eko-šeme predstavlja glavnu novu značajku predloženog prvog stupa ZPP-a, zamjenjujući izravna plaćanja za zeleni razvoj uvedena u prošlom programu. Eko-šema državama članicama daje veću autonomiju i fleksibilnost u definiranju stvarnog sadržaja mjere zaštite okoliša i klime podržane u stupu 1, koje bi trebale dopuniti druge elementi zelene arhitekture. Podrška za eko-šeme mora biti u obliku godišnjeg plaćanja po hektaru koji ispunjava uvjete ekološke proizvodnje.

Hrvatska je kao država zauzela stajalište da takozvani ekološki plan mora biti dobrovoljan za sve države članice, a ne napravljena na razini cijele Europske unije.

Ruža Tomašić, hrvatska eurozastupnica (ECR) je za Euractiv izjavila ranije da "obvezatno učešće u strukturi ukupnih izravnih plaćanja samo dodatni administrativni teret, kako na leđima poljoprivrednika, tako i administracije koja bi to trebala provoditi u praksi".

Iz Hrvatske poljoprivredne komore su putem e-maila javili stav da ''u slučaju ako se uvodi ekološki plan moraju se povećati izdaci za poljoprivredu u novom zajedničkom proračunu Europske unije"

Hrvatska nije protiv novih okolišnih zahtjeva, no protiv je smanjenja budžeta za poljoprivredu.

Komisija je inače u svom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira predvidjela smanjenje sredstava za ZPP, a slijedom toga smanjene su i nacionalne alokacije za ruralni razvoj.

Hrvatska se zadnja pridružila i povukla najmanje

Što se tiče prvog stupa ZPP-a, to jest izravnih plaćanja, Hrvatska je u specifičnoj situaciji u odnosu na ostale članice. Naime, kao nova država članica ona ima prijelazno razdoblje od 10 godina tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. To znači da će se sredstva za izravna plaćanja za Hrvatsku iz europskog proračuna povećati.

U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz hrvatskog proračuna, a od 2023. cjelokupni iznos bit će pokriven iz europskog proračuna, pa se samim time povećavaju europska sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.

Sada postoji prijepor između Hrvatske i Europske komisije u pogledu tumačenja odredbe iz pristupnog ugovora. Komisija, naime, smatra da je iznos za izravna plaćanja za 2022. manji za 15 milijuna eura od hrvatskog izračuna.

Prema ministrici Vučković, Hrvatska će koristiti i pravna i politička sredstva kako bi dokazala da je njezino tumačenje ugovorne odredbe ispravno.

Ministrica je rekla da će se Hrvatska, zajedno s drugim članicama, boriti za što veći europski poljoprivredni proračun. "Ali isto tako ćemo reagirati i sa sredstvima iz državnog proračuna jer se razvojna politika ne vodi samo europskim sredstvima, iako su ona najvažnija", rekla je ministrica.

Pozicije drugih ministara poljoprivrede

Irski ministar poljoprivrede Michael Creed kazao je da je Irska prihvatila povećane uvjetnosti jer "ne možemo imati ekonomsku održivost za poljoprivredu ako ne osiguramo održivost okoliša". Također je izrazio zabrinutost zbog gubitka u financiranju ako nije bilo dovoljno zahtjeva poljoprivrednika za unošenje eko shema u prvi stup.

- Ne možemo imati ekonomsku održivost za poljoprivredu ako ne osiguramo održivost okoliša i, prema tome, prikladno je da je održivost okoliša ključni fokus novog ZPP-a.

Francuska, Njemačka, Španjolska podržavaju ideju da bi se budžet iz nove poljoprivredne politike s obzirom na ekološku tranziciju trebao biti obvezatan.

Na ranijem sastanku u srpnju Italija, Grčka, Češka i Poljska su se usprotivile jer kako tvrdi talijanski ministar poljoprivrede Gian Marco Centinaio 'predložena raspodjela sredstava bila bez učinka na okoliš.

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.