Pretplatite se na newsletter portala Euractiv.hr i prvi saznajte novosti iz Europske unije.
Zalihe vina će i ove godine utjecati na cijenu i pozicioniranje na tržištu, no upravo zbog klimatskih promjena i uvjeta količine u berbi jako odskaču iz godine u godinu zbog čega je teško planirati i procijeniti prodaju. Europska unija je svjetski lider u proizvodnji vina i čini 45 posto globalnih vinogradskih područja, 65 posto proizvodnje, 57 posto potrošnje i 70 posto izvoza.
Ne treba ni dodatno ponavljati da u utrci zemalja koje se najbolje pozicioniraju na tržištu su, osim već navedenih najvećih proizvođača, i Grčka, Njemačka i Austrija. No, čini se da je najveći problem hrvatskog pozicioniranja i dalje promocija i količina proizvodnje kojom ne možemo konkurirati. Očito je da su trendovi proizvodnje negativni, a da je europsko tržište otvorilo i omogućilo ulaz stranim, možda i jeftinijim vinima.
Iznos uvoza i izova vina u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) uvoz vina je u 2017. godini iznosio 268.933 hektolitara, što je jednako 28,7 milijuna eura dok je izvoz iznosio 51.664 hektolitara, dakle 13,1 milijuna eura. U 2018. se vidio lagani porast izvoza pa je tako hrvatska izvezla vino u vrijednosti 16,1 milijuna eura tj. 56,856 hektolitara, ali je uvoz i dalje prednjačio s 241.243 hektolitara vina tj. vrijednost od 30,4 milijuna eura. Podaci o stanju na tržištu vina više su nego porazni ako u obzir uzmemo da se potencijal za iskorištavanje preko 20 tisuća hektara vinograda i 41,188 proizvođača vina - prema zadnjem istraživanju Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz 2015. godine – može bolje iskoristiti.
Iako Hrvatska turistička zajednica, gospodarska komora i ostale organizacije ulažu znatna sredstva u promociju hrvatskog vinarstva, vidljivo je da se hrvatska vina i dalje bore s pozicioniranjem na tržištu, no pozitivni trend brendiranja vina posljednjih godina napravio je veliki ali i dalje spori iskorak. Hrvatska 'Vinska omotnica' tj. Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. koji se izdvaja za vinogradarstvo i dalje je neznatan u usporedbi s nekim državama Europske unije.
European Commission
Iznosi vinske omotnice prema državama članicama EU 2009-2023
Vinska omotnica koju je vlada usvojila u siječnju vrijedi 55,5 milijuna eura odnosno 11,1 milijuna eura godišnje do 2023. godine. On će se prvenstveno iskoristiti za: informiranje u državama članicama kroz informativne kampanje, promidžbu na tržištima trećih zemalja, restrukturiranje i konverziju vinograda i potpore za investicijska ulaganja u izgradnju podruma i nabavku vinske opreme.
Prodaja na kućnom pragu Valentina Hažić , iz OPG-a Hažić i istoimene vinske kuće iz Svetog Martina na Muri smatra da puno puta manji vinogradari nisu prilagođeni novitetima i uspješnom korištenju sredstava Europske unije za razliku od većih proizvođača.
- Mali vinogradari su ozbiljni kad je riječ o osluškivanju tržišta, ali sporiji s uvođenjem inovacija – rekla je Hažić koja uspješno posluje u svojoj vinskoj kući koja pokazuje pozitivan primjer korištenja mjera Europske unije u diverzifikaciji svoje proizvodnje. Primjerice, njihova vinarija je koristila mjere za rekonstrukciju nasada iz vinske omotnice, potporu 4.2 za ulaganja u prodaju, 6.1. za mladog poljoprivrednika, a u zadnje vrijeme koriste i mjeru 6.4 za izgradnju kampa i prelazak na ruralni turizam.
- Ako postoji mogućnost potpore to treba iskoristiti i doći do informacija što i kako se financirati – rekla je.
Vlado Kos / CROPIX
Berba grožđa sorte graševina na beljskim vinogradima na Banovom brdu 2013.
Prednost je malih proizvođača da se više fokusiraju na kvalitetu vina i profiliranje autohtonih sorti, a ne na kvantitetu što 'kupci znaju prepoznati'.
- Sva prodaja se zasniva na kućnom pragu i glavni potrošači su turisti - rekla je Hažić koja smatra da manji hrvatski proizvođači vina ne mogu razmišljati o izvozu već primarno o lokalnoj proizvodnji i zadovoljiti kvalitete za lokalne potrebe.
- Izvoz hrane nije u interesu čovjeka u Hrvatskoj, količine za izvoz nemamo i možemo biti orijentirani na naše tržište, a ako kupujemo uvozno prvo je potrebno raditi na osvješćivanju potrošača koji mora shvatiti da svojim postupcima u kupnji štiti lokalnu proizvodnju – rekla je Hažić.
Mali proizvođači nemaju sigurnost za povećanje svoje količine proizvodnje, a što se tiče samog izvoza 'transporti su skupi' i 'sama cijena koju zahtjeva tržište nije povoljna', smatra Novački.
- Volio bih da bude povoljnije i da cijene u EU budu standardizirane za određene sorte vina - rekao je Novački.
Goran Mehkek / CROPIX
Ilustracija: Promocija i brendiranje vina je najbolji način otvaranje hrvatskog tržišta ka inozemnom
Ipak, nekolicina malih vinarija unazad nekoliko godina okreću priču. Marijo Faletar, voditelj Vinarije Trs u Iloku poznate po graševini i tramincu, odlučio se prije otprilike dvije godine okušati se u izvozu vina.
- Vinarije su na začetku izvoza i mogu konkurirati cijenom na stranim tržištima – rekao je Faletar koji smatra da trendovi u izvozu idu na bolje, a tržišta koja su njemu i okolnim vinarima trenutno najotvorenija su Njemačka, Poljska, Srbija i BiH.
Za lokalne ili vanjske potrebe hrvatska vina bi mogla postići veći ugled na stranom tržištu kroz menadžment i promociju, no za takve potrebe Hažić tvrdi da se u Hrvatskoj treba napraviti točna 'krvna slika vinarstva' koja bi odgovorila na pitanja 'tko, što i koliko proizvodi' te kako bi se po tome razvijala i strategija uzgoja.
Novo praćenje tržišta vina Što se tiče nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP, engleski CAP) koja je i dalje u pripremama na radnom stolu europskih institucija, najveća novost u sektoru vinarstva je prijedlog o uvođenju alata za praćenje tržišta vina što je već prisutno za neke proizvode poput šećera, žitarica i mlijeka.
S obzirom na to da je jako veliki broj različitih proizvođača i proizvoda u vinogradarskom sektoru te je teško definirati različite parametre (prodajnu cijenu, prodajni volumen itd.), unutar Odbora za poljoprivredu Europske komisije bi se uspostavila skupina koja bi pratila isključivo tržište.
Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore Josip Vrbanek , koji je prisustvovao zadnjem sastanku radne skupine za Vino, vodećeg udruženja europskih poljoprivrednika i zadruga Copa Cogece te sastanku grupe civilnog dijaloga Europske komisije, rekao je da će alat biti dostupan proizvođačima i svim ostalim dionicima te da se trgovinskim sporazumima pokušava maksimalno olakšati izvoz na tržišta izvan EU.
Vrbanek je rekao da je na istom sastanku bilo riječi o novim smjernicama ZPP-a u vinogradarstvu, a poseban je naglasak stavljen na novo označavanje vina, prava na novu sadnju vinograda i nove financijske okvire omotnice.
Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Berba grožđa u Zagorju
Objasnio je da je novi prijedlog obveza vezanih za označavanje vina putem barkodova i e-etiketa tema o kojoj se već neko vrijeme raspravlja 'a cilj je da potrošači dobiju jasne informacije o sastavu vina i energetskoj vrijednosti kao što postoje sada na većini prehrambenih proizvoda'.
- Naime, vino kao proizvod ovisi o ulaznoj sirovini u proizvodnji, grožđu, te je ovisno o klimatskim uvjetima i nizu drugih agrotehničkih parametara pa može značajno odstupati što znači da bi se za svako vino trebala raditi posebna analiza – rekao je Vrbanek dodavši da se trenutačno usuglašavaju načini kako bi se pojednostavio 'postupak analiza i na prihvatljiv način informiralo potrošače, a da isto ne predstavlja veliki trošak za proizvođače'.
Iako su se mnogi pribojavali da se našu zemlju ulaskom u Europskoj uniji obvezalo na ograničenja prava na novu sadnju vinograda i povećanje površine pod novim vinogradima za više od 1 posto, to pravilo ne vrijedi i za Hrvatsku. No, to je sustav koji već nekoliko godina funkcionira u EU i 'plan je da se provedba ovog programa produlji do 2050. godine'.
Ipak, ono što bi možda trebalo zabrinjavati hrvatsko vinogradarstvo je smanjenje budućih financijskih omotnica, vjerojatno za 3,9 posto.
Novi izbori u Europskoj uniji i velika pobjeda Zelenih uvelike će utjecati na novu Zajedničku poljoprivrednu politiku koja će se više usredotočiti na zaštitu okoliša.
Poljoprivrednici se sve više žale ne samo na povećanje temperature koje je očito nego i na sve češće klimatske ekstreme, ali i na povećane troškove koji nastaju uslijed tih promjena ili njihove prevencije. Stoga je smanjenje proračuna u poljoprivredu za sljedeće razdoblje neodrživo - rekao je Vrbanek .
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj .
