StoryEditor

Kanadski startup Blu Dot krajem prosinca je otkrio coronavirus i javio svojim klijentima. Kina šutjela još tjednima

Da se radi o epidemiji coronavirusa, umjetna inteligencija kanadskog startupa Blu Dot je ustanovila još krajem prosinca prošle godine i poslala "alert" svojim klijentima - uglavnom poslovnim ljudima koji putuju u Kinu, koji su odmah počeli poduzimati mjere zaštite i tako pomogli smanjiti razmjere i brzinu širenja virusa na Zapad.
Epidemija se širi, a mogla se možda i zaustaviti
 Delil SOULEIMAN / AFP

Tada su bila registrirana samo četiri oboljela od "neobične upale pluća", sva četiri radnika tržnice živim životnjama u Wuhanu. Ipak, tim liječnika, veterinara, epidemiologa, statističara i software developera je napravio takav AI kojem je to bilo dovoljno da prepozna kako se radi o pojavi koja ima potencijal da "eksplodira". Naime, uz službene medicinske podatke, AI Blue Dota je analizirao i profesionalne forume, i vijesti iz medija - o tome da li se netko negdje onesvijestio i slično.

U tri tjedna rast od 800 posto

Da je svijet tada alarmiran - ta četiri oboljela bi bilo lako staviti u karantenu, kao i kupce njihovih proizvoda i ostale koji su s njima bili u dodiru, i virus bi danas vjerojatno bio potpuno pod kontrolom.

Na žalost, vlasti država se uglavnom ne pouzdaju u "neprovjerene" usluge malih, inovativnih kompanija, vec čekaju obavijest Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) - koja je pomoću klasičnih birokratiziranih procedura, tek tri tjedna kasnije ustanovila da se radi o epidemiji.

To znači da je svijet alarmiran kad je oboljelih bilo već osamdeset puta više nego na dan kad je mali startup odaslao upozorenje svojim korisnicima. Usto, svaki od 312 oboljelih je imao kontakte s ljudima iz obiteljskog kruga, na poslu, u javnom prijevozu i na ulici - pa i sa strancima iz drugih zemalja.

Naime, broj oboljelih nije rastao linearno nego eksponencijalno - dakle dvostruko dulji period da se ustanovi epidemija - tri tjedna potrebna Blu Dotu naspram šest tjedana koliko je trebalo WHO-u -  značio je porast broja oboljelih za čak osamsto posto.

Komunistički sistem vs zapadna inovacija

Kao i u slučaju katastrofe u Černobilu, o kojoj su komunističke vlasti šutjele a problem registrirao laboratorij s "demokratskog Zapada" u Švedskoj - i kinesko ministarstvo zdravstva je liječnicima naredilo da slučajeve oboljelih prijavljuju samo interno, sistemu.

Zapad je ovoga puta bio brži, pa je kanadski startup svoje klijente o epidemiji obavijestio dan prije nego su kineske vlasti zabranile informiranje javnosti i uhitile osam liječnika "jer su širili protuzakonite radnje izmišljanja i širenja glasina te uzurpiranja društvenog reda", o čemu je izvijestio Washington Post.

Jasno, širenje panike nije konstruktivno, ali kod brzoširećeg coronavirusa ipak je bilo krucijalno da se javnost informira što prije.

Blu Dot je mali startup čiji tim od četrdeset ljudi ne izgleda impresivno u odnosu na golemu i skupu birokraciju ministarstava država i Svjetske zdravstvene organizacije, i iako nije imao puno klijenata, ali  ako su u početnoj fazi epidemije samo jednog korisnika svoje usluge potaknuli da promijeni ponašanje i tako se sačuva od zaraze, taj mali, jeftini startup je spasio velik broj ljudi. Da su ga vlasti poslušale odmah - danas epidemije možda ne bi niti bilo.

Networking unatoč zatvaranju granica?

Naravno, svjetski su se mediji raspisali o startup kanadskog Indijca dr Kamrana Khana, zainteresirani za puno jeftiniju i efikasniju uslugu detektiranja epidemija od onoga što nude birokracija i procedure Svjetske zdravstvene organizacije, pa je očekivano porastao interes i za druga rješenja globalne zdravstvene krize koja dolaze iz svijeta inovativnih startupa.

No, zbog nepredvidivog načina i velike brzine širenja coronavirusa - svijet se "zatvara", pa se tako otkazuju i  konferencije u raznim područjima, pa i na temu biotehnologije - dok istovremeno potreba za razmjenom znanja i iskustava i inovativnih pristupa problemu nikad nije bila veća.

Tako je naprimjer otkazana najveća azijska konferencija o zaraznim bolestima u Kuala Lumpuru u Maleziji te je prebačena za jesen, a sudeći prema raspoloženju ljudi koje pomalo zahvaća panika - mogle bi biti otkazane i druge najavljene medicinske i konferencije o biotehnologiji .

Ipak, početkom ovog tjedna je održana koferencija o zaraznim bolestima, farmaceutskoj mikrobiologiji i biotehnologiji u Berlinu, kao i konferencija za investitore Red Herring, i to upravo na temu coronavirusa - koja je u Jeruzalemu prošloga tjedna okupila 23 tisuće gostiju iz 183 zemlje. 

U ožujku je zakazana konferencija o europskom biotechu u Parizu, a početkom travnja farmaceustka konferencija Eye for Pharma u Barceloni. Tu su i konferencije o biotechu u Jeruzalemu u ožujku i Tel Avivu u travnju.

Investirati u opremu, a ne u lijekove

Nadajmo se da će se sva okupljanja održati, dapače da će se hitno organizirati i dodatna, jer unatoč strahu od zaraze i širenja virusa - stručnjaci iz državnih struktura i investitori bi upravo sada trebali intenzivno razmjenjivati iskustva i povezivati se s malim znanstvenim timovima koji su dovoljno fleksibilni da promptno odreagiraju na potrebe tržista vezano uz epidemiju coronavirusa, za razliku od velikih farmaceutskih i biotehnoloških kompanija - koje su zbog inercije velikih sistema spore i "otporne na inovaciju".

Bilo bi poželjno i da birokratizirane organizacije poput WHO-a i ministarstava zdravstva promijene stav prema malim startupima s kojima ne vole poslovati jer su nestabilni i "tko zna da li će postojati za godinu dana" - jer rješenje za obuzdavanje epidemije neće doci iz velikih kompanija, zbog već spomenute "otpornosti na inovaciju".

Kako su za regulaciju i izdavanje dozvola za lijekove i medicinske aparate nužne duge procedure registracije, koje znaju trajati godinama jer uključuju i kliničke studije, u situaciji epidemije virusa koji se ponaša nepredvidivo a brzo se širi najbolje je rješenje potražiti u području koje nije toliko regulirano, jer proizvodi ne predstavljaju rizik za živote ljudi i nemaju nuspojave, poput algoritama za detekciju i dijagnozu, ili  zaštitne odjeće za medicinsko osoblje i građane.

Na potezu su političari 

Osim investitora, poticaj za rad malih timova svakako bi bila veća spremnost političkih vlasti da surađuju s "malima", čija je financijska konstrukcija često jedva dovoljna da osigura rad za narednih par mjeseci. Sklapajući ugovore s njima pomogli bi znanstvenim timovima da budu opušteniji i bolje se posvete radu kad znaju da su ekonomski osigurani za naredno razdoblje.

Naprimjer, i europske bi zemlje mogle zatražiti uzorke zaštitnih maski od nano-vlakana, kakve je izraelski startup Sonovia poslao kineskim vlastima koje su odmah počele s testiranjima.

Sonovia / Sonovia
 

Naime, ako se pokaže da Sonovijina nano-vlakna, koja dokazano sprečavaju prodor bakterija, mogu spriječiti i prodor virusa, pa i corone do tijela osobe koju pokrivaju - ne bi bilo loše da su nadležni već povezani s tom kompanijom, jer će tada nastati neviđena potraznja za njihovim tekstilom i zaštitnim maskama.

Obećavajucim se čini i pamuk obogaćen bakrom s antibakterijskim i antiviralnim svojstvima jeruzalemskog Argaman technologies, originalno razvijen za zaštitu oboljelih od raka, a velika pošiljka njihovog tekstila je poslana u Hong Kong.

Uz rizik izlaganja medicinskog osoblja mikrobima, u jeku velikih epidemija s velikih brojem oboljelih problem predstavlja i nedostatak medicinskog osoblja. U tom smislu obećava projekt umjetne inteligencije - "medicinske sestre superheroja" koji u telavivskoj bolnici Ichilov vodi Ahava Weiss-Meilik.

AI-supersestra moze predvidjeti da će se nekom pacijentu stanje pogoršati satima prije nego sto su to u stanju prepoznati liječnici i medicinske sestre, te predvidjeti da li će se pacijent vratiti u bolnicu nakon što je otpušten.

Pacijentima se na prsa pričvrsti mali senzor poput onoga za EEG, koji je bežičnom vezom povezan s centralnim sistemom. Istovremeno, kamere u bolničkim sobama prate ponašanje pacijenata. Sve te podatke procesuira AI u centralnom sistemu.

- Nema tog doktora, ma koliko god dobar on bio, koji bi tako brzo mogao pregledati sve te podatke i odmah uspostaviti dijagnozu, kaze Weiss-Meilik.

Direktor bolnice Ichilov Roni Gamzu kaze da je AI-supersestra budućnost medicine, a tim u bolničkom I-Medata Centeru  zapravo čini više manjih timova:  AnyVision specijalizira software za prepoznavanje lica, tijela i objekata sa slika te projekt snabdijeva kamerama, BioBeat je razvio maleni bežcni senzor za praćenje vitalnih znakova poput tlaka, pulsa, zasićenosti krvi kisikom, temperature i znojenja, Zebra Medical i Aidoc pomažu radiolozima da na rentgenima i CT-jevima brzo uoče problematična mjesta na pacijentu, dok je startap Agamon specijalizirao procesiranje govornog jezika kako bi iz povijesti bolesti koje su napisali liječnici i medicinske sestre mogli izvući relevantni podaci.

Razvoj umjetne inteligencije tzv. AI-supernurse je omogućilo i to što je zadnjih deset godina povijesti bolesti digitalizirano, a bolnica godišnje ima 400 tisuca hospitalizacija, 1,8 milijuna vanjskih pacijenata, 36 tisuća operacija i 220 tisuća posjeta hitnoj pomoći. Bez te količine podataka projekt ne bio bilo moguće razviti.

 

 

Zatim, hongkonški startup Insilico Medical razvija AI koji bi istraživanje lijekova za pojedinu bolest s nekoliko godina trebao skratiti na nekoliko dana.

U nedjelju je sveučiliste Bar Ilan objavilo da bi tehnologija koju je razvio jedan njihov profesor mogla vrijeme dijagnoze s dva dana skratiti na 15 minuta, a iz kompanije Memed ciji ImmunoXpert - tehnologiju za ustanovljavanje radi li se o bakterijskoj ili virusnoj inflekciji već koriste Švicarska, Europska unija i Izrael - kažu da s kolegama iz cijelog svijeta surađuju na tome da razviju dijagnostiku koja bi bolest otkrila i prije nego se zaraženi osjeti bolesnim.

Nema se šta čekati, a najvažnije je što prije stati u red za proizvode koji još nisu niti stigli "na police".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. kolovoz 2020 20:42