SPECIAL REPORT

Mlada četveročlana obitelj napustila život u Rijeci i krenula na selu uzgajati aroniju

U Hrvatskoj je više od 900 proizvođača aronije. Oko dvije trećine površina i jedna trećina proizvođača su u ekološkom uzgoju
OPG KREPENC

Gotovo sva istraživanja ruralnih područja ovih prostora pokazuju da hrvatska sela odumiru. Znanstvenici Snježana Mrđen i Ivan Marić u radu "Demografski depresivna područja u Hrvatskoj" otkrivaju da postoji 12% naselja koja su "demografski depresivna", odnosno u kojima je stanovništvo starije od 60 godina. Podaci DZS-a pokazuju da se broj naselja bez stanovnika povećao sa 105 na 150 od 2001. do 2011. godine. Najveći problemi koji se ističu su nedovoljno razvijena infrastruktura sela, loša prometna povezanost i institucionalna neopremljenost.

Sve te činjenice nisu obeshrabrile četveročlanu obitelj Krepenc koja je život u Rijeci zamijenila onim u Ravnoj Gori. Umjesto industrijskog okruženja, odlučili su svoje mjesto pod suncem pronaći u samom srcu Gorskog kotara. Tomislav je vatrogasac, a Dijana cvjećarka-aranžerka, ali umjesto rada u struci, ruke su ih vukle prema zemlji. Iako su prvo razmišljali o lavandi, na kraju su izabrali uzgajati - aroniju. Već prve godine imali su 500 sadnica, što im je bio znak da su dobro izabrali.

"Ideja kojom se vodimo u našem OPG-u je da ponudimo što kvalitetnije proizvode od aronije te što raznovrsniju ponudu proizvoda kako bi svaki kupac imao izbor", objašnjava Tomislav Krepenc.

Za sada izrađuju sirupe, sokove, meleme, likere i čokoladne sušene bobice aronije, a u planu imaju izraditi postrojenje za preradu i kuhinju po HACCP standardu.

Depopulacija sela

"Već smo se javili na mjeru 6.3.1. ruralnog razvoja te smo ispunili poslovni plan, a dobivena su sredstva u visini 15 000 eura. Utrošili smo ih za proširenje nasada aronije za 1000 sadnica, kupnju traktora, ogradu za omeđivanje nasada, solarne kolektore za pripremu tople vode na sjedištu OPG-a, bušač rupa za sadnju, kosilicu za košnju trave, mrežu za zaštitu nasada od ptica i tuče", objašnjava Krepenc, "Sve kupljeno nam je pomoglo da što lakše obrađujemo nasade, povećamo proizvodni kapacitet i urod aronije te da zaštitimo nasade od ptica, divljači te tuče."

Dodaje da su mjere ruralnog razvoja osigurale Ravnoj Gori besplatni WiFi i izgradile novi vrtić u kojem se trenutačno nalazi i njihova mlađa kći.

image
OPG KREPENC

Gorski kotar je najšumovitiji dio Hrvatske, ali oštre zime tijekom kojih padne gotovo dva metra snijega i temperature se spuste na minus 10 Celzijevih stupnjeva, učinile su traga na ovoj županiji. Demografski ovaj dio pripada u najugroženija hrvatska područja. Iako je odumiranje započelo još krajem 19. stoljeća, intenziviralo se u posljednjih 30-ak godina zahvaljujući nepovoljnim prirodno-geografskim, ali i gospodarsko-društvenim čimbenicima.

Ivan Lajić i Sanja Klempić Bogadi pri zagrebačkom Institutu za migracije i narodnosti smatraju da će se denatalitet i depopulacija Gorskog kotara nastaviti te će uskoro svaki treći stanovnik biti stariji od 60 godina.

"Deficit neophodne radne snage limitirajući je čimbenik gospodarskog razvoja depopulirajućih područja i dugoročno će smanjiti mogućnosti za realizaciju bilo kakvih gospodarskih programa oživljavanja goranske regije", poručuju Lajić i Bogadi u radu naslovljenom "Demografska budućnost Gorskog kotara".

Lokalna akcijska grupa (LAG) Gorski kotar u objavljenoj lokalnoj razvojnoj strategiji 2014.-2020. navodi da je "obrazovanost stanovništva temeljeni pokretač gospodarskog razvoja", a RH s prosjekom od oko 8% više i visoko obrazovanih predstavlja nizak postotak u europskom kontekstu. U Gorskom kotaru, stanje je još i lošije. Podaci pokazuju da na području LAG-a najviše stanovnika ima završenu osnovnu školu (46%), 40% ima završenu trogodišnju i četverogodišnju strukovnu školu, 5% gimnaziju, a magisterij i doktorat 0% stanovništva.

Ekološki uzgoj

LAG-ova analiza pokazuje da su najveće slabosti i prijetnje ovog područja nepostojanje zajedničke razvojne politike i nedostatak stručnih kadrova, dok su snage i prilike dobar geoprometni položaj na nacionalnoj i EU razini, mogućnost korištenja EU fondova i uzlazni trend potražnje ekoloških i autohtonih poljoprivrednih proizvoda.

image
OPG KREPENC

Krepenc ističe još jednu stvar koju je primijetio posljednjih mjeseci. Naime, iako ih je pandemija neugodno iznenadila i uhvatila nespremne, smatra da je iz nje ipak proizašlo nešto dobro jer ih je naučila koliko je važno za današnjeg poduzetnika biti prisutan online.

"Za vrijeme pandemije kod prvog lockdowna imali smo problem s nabavkom ambalaže za punjenje proizvoda te smo bili primorani pričekati da mjere popuste", poručuje Krepenc i dodaje, "Nakon mjesec dana čekanja smo dobili naručeno te smo pokrenuli prodaju preko web shopa, bili smo ugodno iznenađeni koliko nam se web portala za prodaju online putem javilo".

Prema evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ARKOD, uzgojem aronije bavi se oko 900 proizvođača na poljoprivrednom zemljištu od oko 610 hektara. Od toga su u ekološkom uzgoju oko dvije trećine površina i jedna trećina proizvođača što pokazuje da su veće prosječne površine u ekološkoj nego u konvencionalnoj proizvodnji.

Obitelj Krepenc nisu jedini proizvođači aronije na području Primorsko-goranske županije. Osim njih, još oko 25 proizvođača odlučilo je svoj život posvetiti uzgajanju "najzdravije biljke na svijetu".

Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. veljača 2021 17:06